Sofija je bila izravni ženski potomak hrvatsko-ugarske kraljice Barbare Celjske, možebitne Crne kraljice iz hrvatskih legendi.
Dana 14. listopada 1630. godine rođena je Sofija od Hannovera, njemačka izborna kneginja koja je zamalo postala kraljicom Velike Britanije. Rodila se u nizozemskom gradu Haagu kao pripadnica dinastije Wittelsbach. Ta je dinastija stoljećima vladala Bavarskom, no Sofija je bila pripadnica njene kalvinističke grane koja je vladala u Falačkom.
Osobito je zanimljivo da je Sofija bila izravni ženski potomak hrvatsko-ugarske kraljice Barbare Celjske, možebitne Crne kraljice iz hrvatskih legendi. Pojam izravni ženski potomak označava liniju majka-kći-kći-kći i tako kroz niz generacija. U pogledu genetike zanimljivo je da izravni ženski potomci imaju istu mitohondrijsku DNA kao njihov predak. Potomak Sofije od Hannovera po izravnoj ženskoj liniji bio je, između ostalih, posljednji ruski car Nikolaj II.
Godine 1658. Sofija je udajom postala vojvotkinjom od Braunschweig-Lüneburga. Ona i njen suprug do kraja 17. stoljeća postali su jednim od najmoćnijih vladarskih parova u Njemačkoj, jer je on naslijedio goleme posjede oko Hannovera, a dogovoreno je i njegovo uzdizanje na položaj kneza izbornika Svetog Rimskog Carstva. Dapače, Sofija je po majčinoj liniji postala nasljednicom krune Velike Britanije, jer joj je djed bio nekadašnji britanski kralj Jakov I. iz dinastije Stuart. Svu to bogatu ostavštinu naslijedio je zatim najstariji Sofijin sin – britanski kralj George I. – koji je time također bio, dakako, potomak Barbare Celjske po izravnoj ženskoj liniji.
