Na današnji dan

Vođe Crvenih Kmera ispričali se za genocid (1998.)

Crveni Kmeri nastali su kao frakcija Indokineske komunističke partije. Šezdesetih godina na čelo frakcije dolaze pariški studenti i zloglasni Pol Pot, nakon čega frakcija počinje djelovati samostalno. Godine 1968. započinje oružana borba Crvenih Kmera protiv režima, koja se pretvorila u gerilsko ratovanje.

U travnju 1975. odnijeli su konačnu pobjedu te došli na vlast. Kambodža je preimenovana u Demokratsku Kampućiju. Ukinuto je privatno vlasništvo i novac. Zatvorene su škole i bolnice te je zabranjeno ispovijedanje religije. Stanovništvo se iz gradova moralo preseliti na selo i raditi u poljoprivrednim komunama. Zbog višestoljetnog neprijateljstva s Kinezima i Vijetnamcima počinje etničko čišćenje nad kineskim i vijetnamskim stanovništvom.

Vođa Crvenih Kmera, Pol Pot, pokreće Treći indokineski rat 1978. i već sljedeće godine gubi rat jer Vijetnamci ulaze u glavni grad. Dio Crvenih Kmera se priklonio pobjednicima i formirao vladu, a dio započinje gerilsku kampanju protiv novoosnovane vlade, a u tome su ih podržavale SAD i zapadna Europa, što im je omogućilo da imaju mjesto u Općoj skupštini UN-a.

Građanski rat potrajao je do 1991. kad je potpisan sporazum i dogovoreni su demokratski izbori. Crveni Kmeri su prekršili dogovor i ponovno pokušali gerilskim ratovanjem doći na vlast. Vlada je Crvenim Kmerima ponudila amnestiju koju je dobar dio prihvatio nakon četiri godine borbe. Posljednji vođe predali su se 1991. te su osuđeni za genocid. Pola Pota uhitili su vlastiti sljedbenici i osudili na doživotni zatvor te je navodno preminuo od srčanog udara.

Pretpostavlja se da su Crveni Kmeri ubili do 2,2 milijuna ljudi (od ukupno 8 milijuna stanovnika). Dana 29. prosinca 1998. Khieu Samphan i Nuon Chea, dvojica vođe ove zločinačke organizacije, ispričali su se za genocid koji je počinjen 1970. te su osuđeni na doživotni zatvor. Njihov vođa Pol Pot nikad nije izrazio kajanje za počinjene zločine.


Piše: Marsela Alić

Komentari