Razdoblje Matijina života poklapalo se s vremenom žestokih osmanskih napada na hrvatske zemlje.
Matija Habsburški, car Svetog Rimskog Carstva i kralj Ugarske, Hrvatske, Češke te drugih zemalja pod habsburškim vrhovništvom, rođen je 24. veljače 1557. godine. Vladao je Hrvatskom, Ugarskom (kao Matija II.) i austrijskim zemljama već od početka 17. stoljeća, potisnuvši svog starijeg brata Rudolfa II. Habsburškog u Češku. Nakon bratove smrti postao je i novim carem Svetog Rimskog Carstva.
Razdoblje Matijina života poklapalo se s vremenom žestokih osmanskih napada na hrvatske zemlje. Tijekom većeg dijela razdoblja Matijine vladavine nad Habsburškom Monarhijom funkciju hrvatskog bana imao je poznati grof Toma Erdődy, koje se još 1593. godine bio proslavio pobjedom nad Osmanlijama u Bitki kod Siska. Navodno je Matija kao ugarsko-hrvatski kralj želio Tomu Erdődyja postaviti i na mjesto ugarskog palatina, što je bio vrhovni položaj u Ugarskoj sličnog ranga kao banski položaj u Hrvatskoj. To se, međutim, nikada nije ostvarilo, vjerojatno i zbog Erdődyjevog izrazito protureformacijskog stava.
Pred kraj njegove vladavine suprotnosti između katolika i protestanata dosegle su vrhunac. To 23. svibnja 1618. dovodi do Praške defenestracije (izbacivanja carskih namjesnika kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali) koja je označila početak Tridesetogodišnjeg rata.
Ledenda kaže da je Matija na području gdje se danas nalazi dvorac Schönbrunn otkrio zdenac i pritom uzviknuo “Ei, welch’ schöner Brunn!” (hrv. “O, kakav lijepi zdenac!”) i time dao ime kasnije sagrađenom dvorcu.
Car Matija Habsburški preminuo je 1619. godine u Beču, u dobi od 62 godine. Smrću cara Matije izumrla je u muškom koljenu glavna austrijska grana dinastije Habsburg, budući da on nije imao muških potomaka. Na prijestolje je zatim došla sporedna grana, potekla od nadvojvode Karla, vladara Unutrašnje Austrije (po tom je nadvojvodi nazvan hrvatski grad Karlovac).
piše: Dražen Krajcar
