Vikinzi su 845. napali Pariz u jednom od svojih prodora duboko u francusku unutrašnjost. Naime, vikinzima su nazivali narode iz Skandinavije koji su krajem 8. stoljeća započeli veliku ekspanziju. Pomoću svojih karakterističnih brodova napadali su obale Engleske, Škotske, Irske i Francuske, a zalijetali su se i mnogo dalje, primjerice do Islanda i Grenlanda.
Potomci Vikinga došli su čak do područja Sjeverne Amerike gotovo 500 godina prije Kristofora Kolumba (ekspedicija Leifa Ericsona na Vinland). Još je važniji povijesni fenomen bila vikinška ekspanzija na područje današnje Rusije, pa tokovima velikih rijeka sve do Bliskog Istoka. Zanimljivo je da čak i ime Rusija najvjerojatnije dolazi od riječi Rus, kako su ondje nazivali vikinške pomorce.
Napad na Pariz, koji se dogodio 28. ožujka 845., Vikinzi su ostvarili tako da su svojim brodovima doplovili s Atlantskog oceana po rijeci Seini sve do Pariza. Navjerojatnije je da su Pariz zapravo napali sa Seine, izravno s brodova. Naime, jezgra srednjovjekovnog Pariza bila je vezana uz otočiće na Seini, od kojih je najpoznatiji onaj na kojem leži slavna katedrala Notre-Dame.
Vikinški vođa koji je ostvario napad na Pariz zvao se Ragnar Lodbrok. U vikinškim sagama on ima legendarnu ulogu. Navodno je potjecao od vrhovnog boga Odina. Pariz je napao s flotom od 120 brodova. Uspio je zauzeti grad, a povukao se tek kad su mu platili otkupninu u obliku velike količine srebra.
