Britanska vlast na Malti ozakonjena je u međunarodnim okvirima 1814. godine, čime su vitezovi ivanovci izgubili svoju tamošnju državu (oni postoje i danas kao suvereni viteški hospitalni red svetog Ivana sa sjedištem u Rimu).
Dana 30. svibnja 1814. godine Velikoj Britaniji dodijeljena je Malta potpisivanjem Pariškog mira u francuskom glavnom gradu. Britanci su Maltu bili okupirali vojnim snagama još 1800. godine, a krunskom kolonijom proglasili su je 1813. godine. Prethodno je Malta stoljećima bila pod vlašću malteških vitezova tj. ivanovaca (hospitalaca) no krajem 18. stoljeća konkurencija između revolucionarne Francuske i Velike Britanije učinila ju je predmetom strateškog sukoba tih dviju sila na Sredozemlju. Britanska vlast na Malti ozakonjena je u međunarodnim okvirima tek spomenute 1814. godine, tako da su time vitezovi ivanovci izgubili svoju tamošnju državu (oni postoje i danas kao suvereni viteški hospitalni red svetog Ivana sa sjedištem u Rimu).
Malta je zatim britanskom krunskom kolonijom ostala sve do 1964. godine tj. tijekom više od 150 godina. Kolonijalni guverneri imali su sjedište u gradu Valletti, i to u palači nekadašnjih velikih meštara vitezova ivanovaca (danas u istoj palači ured imaju predsjednici Malte). Među britanskim guvernerima Malte tijekom spomenutog jednog i pol stoljeća bili su Francis Edward Rawdon-Hastings (kasniji generalni guverner Indije), general Charles Bonham-Carter i feldmaršal lord Gort. Inače, Malta se sastoji od niza otoka, od kojih su daleko najveća dva: Otok Malta i Gozo. Ukupna površina svih malteških otoka iznosi 316 četvornih kilometara pa je Malta danas jedna od najmanjih država na svijetu. Dapače, Malta je ujedno i najmanja članica Europske unije.
