Na današnji dan

Uvođenje njemačke marke (DM) u zapadnu Njemačku – 1948.

Riječ Mark potječe od germanske riječi marka, što je bila mjerna jedinica za masu. Krajem srednjeg vijeka označavala je pola funte srebre ili zlata (otprilike 250 grama).

Dana 20. lipnja 1948. provedena je reforma na temelju koje je idućeg dana njemačka marka (njem. die Deutsche Mark – DM) puštena u opticaj kao službena valuta u tri zapadne okupacijske zone Njemačke. Jedna marka podijeljena je na 100 pfeninga (njem. der Pfenning). Prva serija novčanica tiskana je u SAD-u u strogoj tajnosti pod nazivom Operacija ptičar. Na tim novčanicama nigdje nije pisalo gdje su izdane niti tko ih je izdao te su izgledom podsjećale na dolar. Izdane su četiri serije novčanica do uvođenja eura 1999. godine.

Ranije je u njemačkoj sredstvo plaćanja bila Reichsmarka (RM marka Carstva), koja je uvedena još 1924. godine, nakon obuzdavanja katastrofalne inflacije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Njemačku su okupirali Saveznici, a stanje valute postalo je problematično. Primjerice, Sovjeti su tiskali velike količine maraka, zbog čega je došlo uvelike do obezvrijeđenja valute. Nastalo je stanje u kojem su američke cigarete korištene kao de facto valuta za plaćanje.

U svrhu osnaživanja njemačkog monetarnog sustava uvedena je na području pod okupacijom zapadnih sila njemačka marka (DM). Sovjeti su se protivili tom postupku i burno su reagirali. Famozna sovjetska blokada Berlina započela je samo četiri dana nakon uvođenja njemačke marke. Nakon neuspjeha blokade, u istočnoj (sovjetskoj) okupacijskoj zoni Njemačke također je uvedena valuta kolokvijalno poznata kao marka (službeno ime joj se nekoliko puta promijenilo) koja je povučena nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Njemačka marka uvelike je doprinijela gospodarskom oporavku Njemačke u poslijeratnom razdoblju, kao i znameniti Marshallov plan. Jedna nova marka imala je vrijednost 10 starih, što je u jednom mahu izbrisalo 90 % javnog i privatnog duga, kao i privatnih ušteđevina. Cijene su stavljene pod kontrolu, a sindikati su pristali na povišice od 15 % iako su cijene porasle za 25 %. To je rezultiralo naglim rastom prihoda na robu izvezenu iz Njemačke, što je omogućilo gospodarski oporavak.

Njemačka marka bila je na glasu kao jedna od najstabilnijih valuta na svijetu. Savezna banka, koja je izdavala novac, strogo ju je štitila od inflacije i političkih utjecaja. Njemačka marka postala je poznata kao jedna od najstabilnijih svjetskih valuta, a ostala je sredstvom plaćanja sve do 2002. godine kad ju je zamijenio euro. U mnogim istočnim i jugoistočnim zemljama njemačka je marka bila neslužbeno sredstvo plaćanja, dok je u Crnoj Gori i Kosovu zaista korištena kao službena valuta. U BiH se zadržala kao Konvertibilna marka.

Pišu: Boris Blažina i Marsela Alić

Komentari