Nikola Esterházy postao je ugarskim palatinom, što je bila najviša velikaška funkcija u toj zemlji (u Ugarskoj je palatin bio po statusu sličan banu u Hrvatskoj).
Dana 11. rujna 1645. godine umro je ugarski palatin grof Nikola Esterházy. Bio je prvi pripadnik obitelji Esterházy koji je dobio grofovsku titulu, a imao je odlučujuću ulogu u usponu te obitelji prema vrhu moći u Ugarskoj. Esterházyji su s vremenom doista postali najbogatijom aristokratskom obitelji u Ugarskoj, s najvećim posjedima i najvećim brojem kmetova.
Nikola Esterházy rodio se 1583. godine u Galanti, ishodišnoj točki grofovske i kneževske obitelji Esterházy (po tom su posjedu nosili naziv Esterházy od Galante). Danas se Galanta nalazi u Slovačkoj, no nekoć je pripadala Ugarskom Kraljevstvu. Nikola je rođen kao plemić, a tijekom života stekao je titule baruna i grofa.
Zanimljivo je da je Nikola Esterházy bio jedan od rijetkih mađarskih plemića koji su s protestantizma prešli natrag na katolicizam tijekom vjerskih borbi. Zbog toga je Nikola bio dragocjen Habsburgovcima, koji su mu dali mnoge posjede i obasuli ga častima. Tako je 1625. godine Nikola Esterházy postao ugarskim palatinom, što je bila najviša velikaška funkcija u toj zemlji (u Ugarskoj je palatin bio po statusu sličan banu u Hrvatskoj). Nikola je stekao goleme posjede, uglavnom na graničnom ugarsko-austrijskom području, Među njima su bili posjedi Fraknó (današnji Forchtenstein) i Kismarton (današnji Eisenstadt tj. Željezno). Oba ta posjeda danas se nalaze u austrijskoj pokrajini Gradišću (Burgenland), u kojem živi i znatan broj Gradišćanskih Hrvata. Grof Nikola Esterházy bio je na položaju ugarskog palatina sve do svoje smrti, koja ga je zadesila na današnji dan 1645. godine u mjestu Nagyhöflány, na području današnjeg Gradišća.
