Heinrich Schliemann pokopan je u Ateni u svojevrsnom mauzoleju koji ima oblik grčkog hrama.
Na današnji dan 1890. godine umro je otkrivač Troje Heinrich Schliemann. Potjecao je sa sjevera Njemačke, iz grada Neubukowa, smještenog nedaleko od obale Baltičkog mora. Schliemann je imao izrazito raznovrsnu poslovnu karijeru. Naime, mnogo je putovao, a u stranim je zemljama naučio mnogo jezika. Neko vrijeme boravio je čak i u Kaliforniji, a u tamošnjem gradu Sacramentu navodno je pokrenuo banku. Stekao je američko državljanstvo u doba kad je Kalifornija postala američkom saveznom državom. Nakon Kalifornije Schliemann je otišao i u carsku Rusiju, gdje se oženio. U Ruskom Carstvu Schliemann se obogatio do te mjere da više nije morao raditi za život. Odlučio se posvetiti otkrivanju antičke Troje, koja mu je ostala u pamćenju iz djetinjstva (iz epova o Ilijadi i Odiseji). Schliemann je pretpostavljao da su lokacije spomenute u Ilijadi i Odiseji bile stvarne lokacije koje je moguće pronaći. Uspio je doista otkriti bogate arheološke nalaze na lokalitetu Hissarlik u tadašnjem Turskom Carstvu. Dragocjenosti koje je ondje iskopao nazvao je Prijamovim blagom prema trojanskom kralju Prijamu iz Ilijade.
Zanimljivo je da je Schliemann svom sinu dao ime Agamemnon, a kćeri Andromaha. Tu djecu imao je s Grkinjom Sofijom Engastromenos, koja je bila oko 30 godina mlađa od njega. Schliemann je umro u Napulju na današnji dan 1890. godine, u 69. godini života. Zanimljivo je da je pokopan u Ateni, i to u svojevrsnom mauzoleju koji ima oblik grčkog hrama. Schliemannov grob nalazi se nedaleko od atenske akropole.
