Knez-izbornik Karlo Teodor iz dinastije Wittelsbach naslijedio je 1777. godine Bavarsku, čime su ujedinjene zemlje u posjedu dinastije Wittelsbach koje su prethodno stoljećima bila podijeljene na više grana obitelji.
Dana 30. prosinca 1777. godine falački knez-izbornik Karlo Teodor iz dinastije Wittelsbach naslijedio je Bavarsku, čime je uvišestručio svoje posjede. Još od mladosti bio je Karlo Teodor falački grof od Sulzbacha, s posjedima većinom smještenima na području današnje sjeverne Bavarske. U dobi od osamnaest godina (1742. godine) naslijedio je od svog rođaka Izbornu Kneževinu Falačku, državu koja se prostirala uglavnom na području oko rijeke Rajne te uz francusku granicu. Ujedno je iste godine naslijedio vojvodstva Jülich i Berg, smještena uz Rajnu na dodirnom području s Nizozemskom. Već je s tim posjedima pripadao najbogatijim njemačkim vladarima, a nasljeđivanjem Bavarske bogatstvo mu se još više povećalo.
U konačnici je knez-izbornik Karlo Teodor posjedovao teritorije praktički u svim dijelovima Njemačke osim u Pruskoj i Tiringiji, od Bavarske preko Rajne pa sve do sjeverozapadne Njemačke i nizozemskih granica. Postojala je namjera da južne dijelove Bavarske zamijeni s Habsburgovcima za dijelove Austrijske Nizozemske (današnje Belgije), no to se ipak nije dogodilo. Budući da je Bavarska također nosila položaj kneza-izbornika, Karlo Teodor njenim je nasljeđivanjem teoretski postao dvostrukim knezom-izbornikom (imao bi u tom slučaju dva glasa pri biranju cara Svetog Rimskog Carstva). Ipak, dogovoreno je da i nadalje posjeduje samo jedan glas, tako da su spomenute dvije časti kneza-izbornika u njemu spojene u jednu. Njegovim nasljeđivanjem Bavarske ujedinjene su zemlje u posjedu dinastije Wittelsbach koje su prethodno stoljećima bila podijeljene na više grana obitelji. Knez-izbornik Karlo Teodor nije imao zakonitih potomaka pa je spomenuto golemo teritorijalno bogatstvo naslijedio njegov rođak Maksimilijan I. Josip, kasniji prvi kralj Bavarske.
