Na današnji dan

Ubijeni njemački komunisti Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht – 1919.

Liebknecht i Luxemburg su osnovali Spartakističku ligu koja je u Berlinu podigla ustanak.

Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht bili su najpoznatiji njemački komunisti u razdoblju prije, tijekom i neposredno poslije Prvog svjetskog rata. Dana 15. siječnja 1919. godine ubijeni su nakon neuspjelog Spartakističkog ustanka u Berlinu.

Ubojstvo su izveli članovi Freikorpsa, paravojnih formacija koje su na neki način bile prethodnica nacističkih paravojski koje su se kasnije pojavile u Njemačkoj. No, možda najšokantnija činjenica oko ubojstva bila je ta da ih je vjerojatno naručila socijaldemokratska vlada (stranka SPD) pod vodstvom Friedricha Eberta. Takva izdaja bila je posebno značajna jer je SPD obično smatran kolijevkom radničkog pokreta uopće. U njegovo su djelovanje svojedobno bili uključeni i sami Karl Marx i Friedrich Engels. Ipak, SPD 1919. bio je dosta drugačiji od izvorne inačice. Umjesto prvobitne ideologije revolucionarnog internacionalizma, SPD je tada prihvatio parlamentarizam, te je bio vjeran konceptu Njemačke kao nacionalne države.

Liebknecht i Luxemburg su prvotno bili članovi SPD-a, no nakon što je 1914. stranka izjavila da podržava cara Wilhelma II. u Prvom svjetskom ratu, oni su zajedno s još nekim radikalima izišli iz stranke i osnovali Spartakističku ligu. No, Njemačka je izgubila rat, a car i vojnopolitičko vodstvo zemlje našli su se suočeni s masovnim demonstracijama i ustancima stanovnika, posebno radnika i mornara. Stoga su se odlučili na jedini pragmatični korak – predali su vlast SPD-u, najumjerenijoj ljevičarskoj političkoj grupaciji. Nakon što je smijenjen šef berlinske policije, koji je bio član ljevičarske stranke koja je po političkim nazorima bila negdje između SPD-a i spartakista, došlo je do masovnih radničkih demonstracija u gradu. Liebknecht i većina drugih komunističkih vođa pozvala je na revolucionarni ustanak, dok je Rosa Luxemburg taj potez smatrala preuranjenim i potencijalno kobnim za čitavu političku ljevicu u zemlji. Ipak, kasnije im se nevoljko odlučila pridružiti. No, njezino prvotno mišljenje na kraju se pokazalo točnim. Ustanak je slomljen, te je poginulo više od 3.000 ustanika. Članovi Freikorpsa su uhitili i ubili Liebknechta i Luxemburg bez suđenja. Liebknechtovo tijelo je odvučeno i ostavljeno u gradskoj mrtvačnici, dok je tijelo Luxemburg pronađeno tek nekoliko mjeseci kasnije u jednom od gradskih kanala. 

Posljedice za ljevicu u Njemačkoj, a dugoročno za cijelu državu, bile su katastrofalne – Freikorps se postupno razvio u paravojsku Hitlerove nacističke stranke, koja je početkom 30-ih dokrajčila moć komunista, a zatim svih drugih političkih protivnika i preuzela neograničenu vlast u zemlji.


Komentari