Germanski vojskovođa Odoakar zapamćen je ponajprije po svrgavanju rimskog cara Romula Augustula 476. godine. Taj se događaj obično uzima kao kraj Rimskog Carstva i Staroga vijeka. Odoakar je formalno priznavao vrhovništvo rimskog cara Julija Nepota u Dalmaciji, a zatim istočnorimskog cara Zenona, koji ga je 480. proglasio zapovjednikom (lat. dux) Italije, a iste se godine Odoakar proglasio i kraljem Italije.
Nakon što je Julije Nepot ubijen, Odoakar je proširio vlast na Dalmaciju. Zatim je stupio u kontakt s urotnicima koji su namjeravali zbaciti Zenona i izvršio invaziju na Istočno Rimsko Carstvo. Zenon je odgovorio tako da je podmitio Germanski narod Rugi na prostoru današnje Austrije da sa sjevera napadnu Italiju. Odoakar je porazio Ruge, pa se Zenon okrenuo gotskom kralju Teodoriku, koji je tada napadao zapadnu granicu Istočnog Rimskog Carstva. Nudio mu je vlast u Italiji, a zauzvrat je trebao ubiti Odoakara. Teodorik je pristao i 489. poveo vojsku na Italiju.
Odoakar je poražen i opkoljen u Raveni, ali Teodorik nije uspio savladati gradske utvrde. Godine 493. je ravenski biskup Ivan predložio da se mogu pomiriti i zajedno vladati gradom, na što su obojica vladara pristali. Teodorik je zatim pozvao Odoakara na gozbu, tobože kako bi proslavili pomirenje, ali ga je tamo dao ubiti. Zatim se krvavo obračunao sa Odoakarovom obitelji i sljedbenicima. Teodorik je naselio Ostrogote u Italiju i vladao kao kralj Teodorik Veliki sve do 526. godine.
