Na današnji dan

Turci proglasili Sveti rat (Džihad) protiv Antante – 1914.

Zanimljivo je da se tim činom Tursko Carstvo svrstalo na istu stranu na kojoj je bila i Hrvatska (tada u sastavu Austro-Ugarske), čime su povijesni neprijatelji – Hrvati i Turci – postali saveznici u ratu protiv Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Francuske i Rusije.

Dana 14. studenog 1914. godine Tursko Carstvo proglasilo je Sveti rat (Džihad) protiv sila Antante: Francuske, Velike Britanije, Rusije, Srbije i Crne Gore. Bio je to zapravo ulazak Turske u Prvi svjetski rat, i to na strani Centralnih sila (Njemačka i Austro-Ugarska).

Zanimljivo je da se tim činom Tursko Carstvo svrstalo na istu stranu na kojoj je bila i Hrvatska (tada u sastavu Austro-Ugarske). Povijesni neprijatelji, Hrvati i Turci, sada su bili saveznici!

Potrebno je biti svjestan činjenice da se Tursko Carstvo u to doba prostiralo sve do Perzijskog zaljeva i Indijskog oceana. Naime, Carstvu su još uvijek pripadali teritoriji današnjeg Iraka, Sirije, Izraela, Palestine, Jordana, Armenije, dobrog dijela Arabije, pa čak i dijela dalekog Jemena.

Sveti rat proglasio je šeik-ul-Islam. To je bila titula vrhovnog vjerskog vođe u Turskom Carstvu. Poziv na Sveti rat nominalno je obvezivao SVE muslimane u čitavom svijetu! Naime, Tursko Carstvo smatralo se zaštitnikom islama, a sultan je ujedno bio kalif (nasljednik ili predstavnik Muhamedov). Dakako, oni muslimani koji bi se odazvali na Sveti rat i u njemu poginuli mučeničkom smrću, zadobili bi po muslimanskom vjerovanju rajsko blaženstvo.


Turski sultan u to doba bio je Mehmed V. Zanimljivo je da je u to vrijeme Tursko Carstvo bilo uvelike povezano s Njemačkom. Vojnu obuku i reformu vojske proveli su upravo Nijemci, što je tursku vojsku učinilo kompetentnijom nego što je bila ranije. Postojao je i značajan projekt željezničke pruge Berlin–Bagdad. Sve u svemu, bilo je logično da Turska uđe u rat na strani Nijemaca.

Komentari