Čovjek čije ime nesvjesno spominjemo gotovo svakog dana kad govorimo o temperaturi u Celzijevim stupnjevima, Anders Celsius, rođen je 27. studenog 1701. godine u švedskom gradu Uppsali. Taj grad ima za Švedsku dvostruko značenje. Naime, u Uppsali se nalazi najstarije i najcjenjenije švedsko sveučilište (time je Uppsala poput švedskog Oxforda ili Cambridgea). Osim toga, u tom je gradu i sjedište Švedske protestantske crkve (nadbiskup Uppsale poglavar je protestanata u Švedskoj).
Anders Celsius potjecao je iz obitelji znanstvenika. Otac mu je bio profesor astronomije, jedan djed mu je bio matematičar, a drugi djed astronom. Anders se školovao na Sveučilištu u Uppsali, a zatim i sam postao profesor astronomije na tom sveučilištu. Celsius je po struci primarno bio astronom, premda ga se danas pamti najviše po temperaturnoj skali.
Mjerenje temperature također je bilo vezano uz Celsiusovo zanimanje za astronomiju. Naime, zanimalo ga je ključa li voda na svim zemljopisnim širinama i ledi se na istoj temperaturi. Da bi to provjerio, razvio je preciznu temperaturnu skalu, koju smo naslijedili do danas.
Međutim, Celsius je točku ledišta vode označavao sa 100°, a točku ključanja s 0°, dakle suprotno nego što mi danas činimo. Tek godinu dana nakon Celsiusove smrti, drugi Šveđanin – poznati Carl Linné – obrnuo je skalu i stavio 0° za ledište, a 100° za vrelište vode. Inače, isti Carl Linné uveo je sustav latinskih imena za biljke, koji se koristi i danas.
