Na današnji dan

Težak poraz Osmanlija u Bitki kod Monoštra (1664.)

Tom su prilikom Habsburškoj Monarhiji u borbi protiv Osmanlija pomogli čak i tradicionalni neprijatelji poput Francuske kralja Luja XIV. te njemačkih protestantskih knezova. 

Bitka kod Svetog Gottharda između ujedinjenih kršćanskih snaga i Osmanlija dogodila seprvog kolovoza 1664. godine. Sveti Gotthard mjesto je na području današnje Mađarske, udaljeno oko 15 kilometara od tromeđe Mađarske, Slovenije i Austrije.Do bitke je došlo kada je osmanska vojska krenula u pravcu Beča, nakon što je tijekom lipnja opsjedala tvrđavu Novi Zrin na rijeci Muri u Međimurju i razorila je do temelja sedmog srpnja iste godine.

Snage Osmanskog Carstva predvodio je veliki vezir Fazıl Ahmed-paša Köprülü (Ćuprilić), a brojale su preko 100.000 vojnika.

Habsburškoj Monarhiji u borbi protiv Osmanlija pomoć su poslali tradicionalni neprijatelji dinastije Habsburg poput Francuske kralja Luja XIV. i njemačkih protestantskih knezova (austrijski Habsburgovci kao izraziti katolici bili su u dugotrajnom sukobu s protestantskim dijelom njemačkih zemalja), a pristigla je i jedna pijemontska pukovnija. Vrhovni zapovjednik habsburških snaga  bio je feldmaršal grof Raimondo Montecuccoli. Francuski dio kršćanskih snaga predvodio je grof Jean de Coligny-Saligny. Kršćanske snage imale su oko 30.000 boraca.

Uoči bitke osmanske snage smjestile su se s južne strane rijeke Rabe, na području današnje Mađarske, dok su kršćanske snage bile koncentrirane na suprotnoj strani rijeke, kod današnjeg mjesta Mogersdorf(zato se bitka naziva i Monošterska)u austrijskom Gradišću. Kršćani sunakon duge borbe odlučno porazili snage Osmanskog Carstva,a procjene govore o 2 do 6 tisuća poginulih kršćanskih vojnika i od 16 do 22 tisuće osmanskih.

Velika pobjeda kasnije nije u dovoljnoj mjeri iskorištena pri mirovnim pregovorima, što je razočaralo hrvatske i ugarske velikaše (to je bio jedan od čimbenika koji su izazvali znamenitu Zrinsko-frankopansku urotu).

piše: Dražen Krajcar

Komentari