Na današnji dan

Talijanska vladarica potekla od srpskih vladara i bizantskih careva – 1510.

Premda je rođena u Italiji, potjecala je izravno od bizantskih careva iz dinastije Paleologa. Srpski despot Stefan Branković bio je Margaretin pradjed, a preko njega bila je povezana i s dinastijom Nemanjića te s Lazarom Hrebeljanovićom (knez Lazar iz Bitke na Kosovom polju).

Dana 11. kolovoza 1510. godine rođena je Margareta Paleolog, talijanska vladarica potekla od bizantskih careva i srpskih vladara. Bila je posljednja pripadnica dinastije Paleologa koja je vladala nad markgrofovijom Montferrat u Italiji. Ta je markgrofovija bila smještena većim dijelom unutar trokuta koji čine gradovi Torino, Milano i Genova, a središte je imala u gradu zvanom Casale Monferrato. Margaretinom udajom za mantovanskog vojvodu Fridrika II. Gonzagu došla je markgrofovija Montferrat u posjed talijanske dinastije Gonzaga.

Margareta Paleologa rođena je u spomenutom Casale Monferratu u razdoblju talijanske renesanse. Bila je suvremenica mnogih renesansnih umjetnika, poput Michelangela i Corregija. 

Zanimljivo je da je Margareta, premda je rođena u Italiji, potjecala izravno od bizantskih careva iz dinastije Paleologa. Primjerice, car Mihael VIII. Paleolog bio joj je izravni muški predak, a po jednoj je liniji potjecala i od moćnog cara Aleksija I. Komnena. Među Margaretinim precima bili su i srpski despoti iz dinastije Brankovića, koji su ulazili u brakove s bizantskim carskim dinastijama, ali i talijanskim markgrofovima od Montferrata. Primjerice, srpski despot Stefan Branković bio je Margaretin pradjed, a preko njega bila je povezana i sa srpskom dinastijom Nemanjića te s Lazarom Hrebeljanovićom (knez Lazar iz Bitke na Kosovom polju).

Margareta Paleologa udajom je postala vojvotkinja od Mantove, što joj je dalo europski ugled. Naime, vojvodski dvor u Mantovi bio je u kulturnom smislu jedan od najcjenjenijih u Europi (zanimljivo je da je i radnja znamenite opere Rigoletto povezana s vojvodama od Mantove). Margareta je kao udovica čak i osobno vladala Mantovom, kao namjesnica (regentkinja) u ime svog malodobnog sina. Nakon smrti svog brata osobno je zavladala i markgrofovijom Montferrat, koju je preko nje također naslijedio njen sin Franjo III. Gonzaga. Dinastija Gonzaga vladala je zatim Mantovom i Montferratom sve do 1708. godine.


Komentari