Kršćanski branitelji otoka Roda odlučili su prekinuti borbu protiv snaga Sulejmana Veličanstvenog 20. prosinca 1522. godine. Naime, otok Rod branili su poznati vitezovi ivanovci, kojima je na tom otoku bilo i glavno sjedište Reda još od početka 14. stoljeća. Ivanovce (hospitalce) svojedobno su nazivali i rodskim vitezovima upravo zbog njihovog sjedišta na Rodu. Danas ih se naziva i malteškim vitezovima jer su se nakon Sulejmanova osvajanja Roda preselili na Maltu.
Na Rodu je u doba Sulejmanove opsade vrhovni zapovjednik kršćanskih snaga bio glavni meštar Reda ivanovaca – Philippe de Villiers de L’Isle-Adam – koji je ondje imao i službenu rezidenciju. Ivanovci su Rod branili s nekoliko tisuća ljudi, a Sulejman ga je napao s čak 400 brodova te velikom silom od oko 200.000 ljudi. Ipak, ivanovci su uspjeli odolijevati opsadi gotovo šest mjeseci.
Sulejman Veličanstveni osobno je došao prisustvovati opsadi Roda. Nakon iscrpljujuće opsade, veliki meštar ivanovaca zatražio je od Sulejmana mir. Sultan je bio prilično velikodušan. Dopustio je ivanovcima da napuste otok te ponesu sa sobom oružje, svete relikvije i dragocjenosti. Obećano je i da nijedna kršćanska crkva neće biti oskrvnuta ili pretvorena u džamiju.
Vitezovi ivanovci napustili su Rod kroz desetak dana, razvijenih zastava i u oklopima. Osiguran im je prijevoz pomoću pedesetak brodova. Otok Rod došao je u osmanske ruke i u njima ostao sve do 1912. godine (gotovo 400 godina). Danas je otok Rod u posjedu Grčke.
