Poznati Protokol iz Kyota o smanjivanju emisije stakleničkih plinova predstavlja vjerojatno najvažniju stvar koju je čovječanstvo do sada učinilo u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Dana 11. prosinca 1997. godine u japanskom gradu Kyotu usvojen protokol o smanjivanju emisije stakleničkih plinova. Učinjeno je to u organizaciji Konvencije Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, s ciljem sprečavanja globalnog zatopljenja. Od tada je počeo proces u kojem su svjetske države potpisivale i ratificirale Protokol. Prva država potpisnica bio je Trinidad i Tobago, a Protokol je prvi ratificirao Fidži.
Hrvatska je potpisala 11. ožujka 1999., a Hrvatski je sabor ratificirao Protokol 27. travnja 2007., čime smo postali 172. država koja ga je usvojila. U Kyotu je određeno da Protokol ima službeno stupiti na snagu tek nakon što ga ratificira 55 % zagađivača, što se dogodilo 16. veljače 2005., nakon ruske ratifikacije. Do danas je oko 190 država ratificiralo Protokol. Veliki problem ostaje činjenica da ga Sjedinjene Američke Države još nisu ratificirale, a one su drugi najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova (iza NR Kine).
