Na današnji dan

Britansko-sovjetska invazija na Iran (1941.)

Sovjetski Savez i Ujedinjena Kraljevina započele su s invazijom Irana 25. kolovoza 1941. godine. Ciljevi invazije bili su osigurati izvore nafte u Iranu kao i osigurati koridor kojom su Britanci mogli slati ratni materijal u SSSR, koji im je tada bio saveznik u ratu protiv nacističke Njemačke. Nadalje, smatrali su da šah Reza Pahlavi (otac poznatijeg Mohammeda Reze Pahlavija koji je zbačen u revoluciji 1979.) simpatizira Njemačku.

Sovjeti su za napad angažirali tri armije s više od 1000 tenkova, kao i kaspijsku flotu. Napadu je prethodilo snažno zračno bombardiranje iranskih vojnih baza, ali i nekih civilnih meta. S lakoćom su okupirali sjeverozapadni Iran (Iranski Azerbajdžan) i zatim krenuli prema središnjem dijelu zemlje. U međuvremenu su britanske snage izvršile pomorsku invaziju jugozapadnog dijela zemlje (pokrajina Huzestan). Nadmoćna britanska flota je bez gubitaka razbila iransku. Britanci, uključujući snage iz Indije, iskrcali su se i bez većih borbi zauzeli pokrajinu.

Otpor Iranaca efektivno je skršen u svega 3 do 4 dana, a Britanci i Sovjeti izgubili su manje od 100 vojnika. Vojska koju je šah dugo vremena pažljivo gradio raspala se bez pružanja ozbiljnog otpora, djelomično zbog toga što su neki generali potajno prešli na britansku stranu. Šah je bio toliko ljut da je vrhovnog zapovjednika oružanih snaga istukao štapom, poderao mu oznake činova i umalo ustrijelio (ovo posljednje spriječio je njegov sin). Započeo je pregovore sa Saveznicima. Prihvatio je njihov zahtjev da iz države protjera sve njemačke poslanike i savjetnike, ali ih nije želio izručiti. Pregovori su se stoga oduljili, a spomenuti Nijemci pobjegli su preko granice u tada neutralnu Tursku.

Sovjeti su zato krenuli osvojiti Teheran, pa je šah prisiljen na abdikaciju u korist sina. Iran je ostao pod savezničkom okupacijom do 1946. godine. Tijekom rata stanovništvo države trpjelo je velike nestašice hrane i drugih osnovnih potrepština. U nekim je gradovima došlo do nereda, ali nije bilo oružanog otpora. Iran je priznat kao država članica UN-a, a 1943. je u njemu održana poznata Teheranska konferencija, na kojoj su se sastali vrhovni saveznički vođe Josif Staljin, Winston Churchill i Franklin Roosevelt.

Piše: Boris Blažina

Komentari