Na današnji dan

Skok padobranom kojim je postavljeno četiri rekorda (1960.)

Dana 16. kolovoza 1960. američki je vojni pilot Joseph Kittinger izveo padobranski skok s rekordne visine, koja je nadmašena tek 2012. godine. Rekord se održao više od 50 godina. Visina s koje je skočio iznosila je 31.333 metra. Na početku je imao otvoren samo mali padobran za stabilizaciju leta, da se ne bi prevrtao. Naime, bez te stabilizacije njegovo bi se tijelo pri padu počelo vrtjeti velikom brzinom od čak 200 okretaja u minuti (3,33 okretaja u sekundi), što bi moglo biti smrtonosno. S tim malim stabilizacijskim padobranom padao je 4 minute i 36 sekundi, sve dok nije postigao nevjerojatnu brzinu od 988 km/h (brže nego što lete putnički mlazni avioni). Tek tada je otvorio glavni padobran, još uvijek na znatnoj visini od 5.500 metara. Spustio se u pustinju američke savezne države Novi Meksiko. Ukupno je spuštanje trajalo 13 minuta i 45 sekundi.

Brzina od 988 km/h, koju je Kittinger postigao pri padu, najviša je kojom je ikada padao čovjek kroz atmosferu izvan letjelice. Stabilizacijski padobran imao je promjer od 2 metra, a glavni padobran promjer od čak 8,5 metara.

Visinu s koje je skočio (31.333 metra) Kittinger je dosegao pomoću balona punjenog helijem. Bila je riječ o velikom balonu dimenzija 61 metra, napunjenom s čak 85.000 kubičnih metara plina helija. Cijeli projekt nosio je ime Excelsior i svrha mu je bila vidjeti mogu li se piloti raketnih aviona sigurno izbaciti padobranom s visina od preko 30 kilometara. Zbog tako velikih visina, Kittinger je morao nositi odijelo pod pritiskom, slično astronautskom skafanderu. Naime, visina s koje je skočio pripada stratosferi, gdje je tlak nekoliko stotina puta niži nego na površini Zemlje. Pri padu prošao je kroz podrućja atmosfere gdje je temperatura bila čak –70°C.

Misija nije prošla bez neprilika, Naime, u Kittingerovoj desnoj rukavici popustio je pritisak, pa mu je desna šaka narasla na dva puta veću veličinu od normalne. Ipak, nije to prijavio zemaljskoj kontroli, da ne bi iz sigurnosnih razloga prekinuli misiju.

Ukupno je postavljeno pet rekorda – najviši uspon padobranom, najviši skok padobranom, najduži pad bez otvaranja padobrana i najbrža brzina ljudskog bića pri padu u atmosferi. Ove rekorde probio je tek Felix Baumgartner 2012. kada je u sklopu Red Bull Stratos projekta postigao visinu od 39 kilometara i postao prvo ljudsko biće koje je nadmašilo brzinu zvuka pri slobodnom padu.

Komentari