Na današnji dan

Šime Ljubić – jedan od začetnika hrvatske arheologije – 1822.

Pokrenuo je i list Viestnika Narodnog zemaljskog muzeja, a utemeljio je i Hrvatsko arkeologičko družtvo.

Povjesničar i arheolog Šime Ljubić rodio se 24. svibnja 1822. godine na Hvaru. U Zadru je završio bogosloviju, a slavistiku, povijest i geografiju diplomirao je u Beču. Još za vrijeme studija poslan je u Trst da kao pomoćnik sudjeluje u istraživanju starih rimskih naselja.

Nakon završetka studija radi kao profesor u splitskoj klasičnoj gimnaziji, a od 1858. upravitelj je Arheološkoga muzeja u Splitu. Godine 1859. započinje istraživanje i prikupljanje građe za hrvatsku povijest u mletačkom arhivu. Zahvaljujući svojem povjesničarkom i arheološkom radu primljen je u Jugoslavenku akademiju znanosti i umjetnosti, i imenovan je kustosom tadašnjeg Arkeologičkog odjela Narodnoga muzeja, a zatim i njegovim ravnateljem. Na toj je dužnosti ostao je do umirovljenja 1892. godine.

Pokrenuo je i list Viestnika Narodnog zemaljskog muzeja, u kojem je izdao muzejske inventare za egipatsku, prapovijesnu i numizmatičku zbirku, a utemeljio je i Hrvatsko arkeologičko družtvo. Bio je i sudionik narodnog preporoda u Dalmaciji, pišući tekstove o njezinoj povijesti i neraskidivoj vezi s ostatkom Hrvatske.

Godinama istražujući arhivsku građu u Mletačkim i Bečkim knjižnicama objavio je niz radova: Listine o odnošajih između južnoga Slavenstva i Mletačke Republike, Mletački nalozi i izvještaji, Biografski rječnik istaknutih osoba iz Dalmacije Ogledalo književne povjesti jugoslavjanske i mnoge druge. Pisao je radove iz antičke numizmatike, o prapovijesnim i rimskim nalazima te je sastavio Popis arkeologičkoga odjela Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu. Zbog njegovih radova, rasprava i predavanja smatra ga se jednim od začetnika moderne hrvatske arheologije i historiografije.

Šime Ljubić umro je 1896. godine u Starom Gradu na Hvaru.

Piše: Dražen Krajcar

 

Komentari