Na današnji dan

Siječanjski ustanak propao zbog loše organizacije (1863.)

U drugoj polovici 19. stoljeća u Poljskoj jača građanski, obrazovani sloj. Raste nacionalni osjećaj i želja za neovisnosti od Ruskog Carstva. Varšava je postala centar mladih intelektualaca. Nezadovoljnici ruskom upravom podijelili su se u dvije skupine: Crvene (revolucionare) i Bijele (liberalno-umjerene). Uz je postojala organizacija seljaka pod vodstvom konzervativca Andrzeja Artura Zamoyskija.

Masovne demostracije u Poljskoj izbile su 27.2.1861. s ciljem ukidanja kmetstva. Kozaci su ubili 5 osoba, što je samo potaknulo nezadovoljstvo. Međutim, ruski car Aleksandar II. pokušao je izbjeći sukob u Poljskoj. Ukinuo je kmetstvo, ponovo je otvoreno varšavsko sveučilište te su ustrojeni poljski organi vlasti.

Za Poljake se promjene nisu odvijale dovoljno brzo te su za dva mjeseca organizirane nove demonstracije u kojima je poginulo stotinjak ljudi. Kad su Poljaci tijekom posvećenja novog nadbiskupa počeli izvikivati političke ciljeve, u crkvu je nagrnula vojska i na kraju su uhićene tisuće ljudi. Antirusko raspoloženje nastavlja rasti. Umjerene i radikalne organizacije počinju ilegalno djelovanje.

Formirala se ilegalna vlada koja planirala velik ustanak, ali bez oružja i osposobljenih vojnika. Kad je najavljeno da će 10000 sumnjivih pripadnika opozicije morati u rusku vojsku, koja je trajala 15 godina, radikalci su najavili veliki prosvjed unatoč lošoj pripremljenosti.

Dana 22. siječnja 1863. ilegalna vlada dijelila je manifest u kojem poziva narode nekadašnje Poljsko-litavske unije (Poljake, Litvance, Ukrajince) na borbu protiv Rusa. Seljaci bi dobili zemlju na kojoj žive, Židovima je obećana ravnopravnost i sl. Do pravog nacionalnog ustanka zapravo na kraju nije došlo. Zahvaćeni su samo neki dijelovi Ukrajine, Bjelorusije i Litve, dok je u Poljskoj sudjelovalo ukupno možda 200 000 ljudi. Ustanici nisu mogli zauzeti Varšavu, pa se ustaničko vodstvo seljakalo po zemlji.

Na ustanike je poslano 300 000 ruskih vojnika. Nije došlo do bitke nego je izbilo nekoliko okršaja. Novi ruski general Friedrich Wilhelm Rembert von Berg oštro je krenuo gušiti antiruski pokret – donosio je smrtne presude, konfiscirao imovinu i progonio na Sibir.

U zimi 1863./1864. nekadašnji časnik Roulad Traugutt još je jednom pokušao okupiti poljske ustanike. Kad je uhićen u travnju 1864., završio je i Siječanjski ustanak. Oko 400 Poljaka osuđeno je na smrt, 2500 na prisilni rad, 20 000 prognano u Sibir i druga daleka  područja, tisućama plemićkih obitelji oduzeta je imovina te su nametnuta visoka davanja.

Tako su zbog neorganiziranog, odnosno loše planiranog ustanka Poljaci su izgubili i ona prava koja su imali. Zabranjeno je ime Kraljevina Poljska, u škole je uveden ruski jezik. Povećao se postotak nepismenih i izbjeglih u emigraciju.

Piše: Marsela Alić

Komentari