Na današnji dan

Sicilijanska večernja – ustanak protiv anžuvinaca na Siciliji – 1282.

Pobuna je počela na ugovoreni znak zvona u samostanu Sv. Duha.

Pobuna protiv francuske vlasti na Siciliji, koja je u povijesti ostala poznata kao Sicilijanska večernja, započela je 30. ožujka 1282. godine. Glavni uzrok ustanka bilo je opće nezadovoljstvo vladavinom kralja Karla I. Anžuvinskog, koji je nametnuo velike poreze, premjestio prijestolnicu iz Palerma u Napulj te na vodeće dužnosti (pogotovo u vojsci) imenovao isključivo nesicilijance. Karlo I. okrunjen je kraljem Sicilije 1266. nakon što je u bitki ubio posljednjeg muškog člana dinastije Hohenstaufen uz svesrdnu pomoć pape Urbana IV.

Pobuna je počela na ugovoreni znak zvona u samostanu Sv. Duha, koje je zvalo na večernju misu na uskrsni ponedjeljak navedenog datuma. Samu pobunu organizirao je Ivan Procida, pristaša dinastije Hohenstaufen i tajnik aragonskoga kralja Jakova I. Nakon što je papa Martin IV. odbio stati na čelo ustanka, Sicilijanci su se obratili Pedru III. Aragonskomu, koji je bio suprug Konstance, kćeri Manfreda Tarantskog iz obitelji Hohenstaufovaca, i sin Jakova I. Podršku ustanku dao je i bizantski car Mihael VIII. Paleolog, nastojeći spriječiti križarski pohod protiv Carigrada, koji je Karlo kanio pokrenuti 1283. godine.

Već na početku ustanka u Palermu su pobijene tisuće Francuza, a uskoro se pobuna proširila cijelim otokom te južnom Italijom. Petar III. osobno je s vojskom došao u pomoć Sicilijancima te je proglašen kraljem Sicilije. Time je bila okončana vlast Anžuvinaca i uspostavljena vlast Aragonaca u Kraljevstvu Obiju Sicilija (Napuljskim kraljevstvom) koja će trajati do 1442. godine.

piše: Dražen Krajcar

Komentari