Na današnji dan

Savezničke trupe pobjedonosno ušli u Rim – 1944.

Taj je proces tekao polako, jer su Nijemci napravili niz linija obrane na putu prema Rimu (linije Gustav, Bernhardt, Barbara, Volturno, Hitler, Cezar…). 

Dana 4. lipnja 1944. godine, u jeku Drugog svjetskog rata, savezničke trupe ušle su u Rim, čime je prestala njemačka okupacija nad tim gradom. Podsjetimo, nakon što se Italija povukla iz Drugog svjetskog rata 1943. godine, Nijemci su je okupirali i uveli svoju izravnu vlast u Rimu. Zatim su se zapadni saveznici iskrcali na samom jugu Italije i započeli napredovati prema sjeveru, malo po malo oduzimajući Nijemcima teritorij. Taj je proces tekao polako, jer su Nijemci napravili niz linija obrane na putu prema Rimu (linije Gustav, Bernhardt, Barbara, Volturno, Hitler, Cezar…). Naročito su dugotrajne i krvave borbe bile kod znamenitog samostana Monte Cassino, oko 130 kilometara pred Rimom.

Kontroverzan potez saveznika bilo je silovito bombardiranje samostana Monte Cassino, pod pretpostavkom da se u njemu kriju Nijemci. Ta se pretpostavka pokazala krivom, jer njemačka vojska zapravo nije bila u samostanu, nego pokraj njega. Saveznici su samostan razrušili do temelja, a tek su se tada Nijemci ugnijezdili u ruševinama i još dugo pružali otpor.

Sve u svemu, saveznicima je trebalo gotovo godinu dana da prodru do Rima. Navedenog datuma trupe kojima je zapovijedao general Mark Wayne Clark konačno su ušle u Rim. Bio je to, dakako, važan trijumf, jer je Rim bio prvi glavni grad nekadašnjih Sila osovine koji je pao u savezničke ruke. General Mark Wayne Clark bio je isti onaj koji je naredio bombardiranje samostana Monte Cassino, ali tek nakon što je dobio naredbu odozgo. Naime, on sam smatrao je malo vjerojatnim da su Nijemci u samostanu i rekao je da će bombardirati samo ako dobije izravnu naredbu od nadređenog zapovjednika – generala Harolda Alexandera (kasnije feldmaršal lord Alexander od Tunisa). Doista je dobio zapovijed i bombardirao je samostan.

U Rimu je papa časni Pio XII. navodno zahvalio generalu Clarku na oslobađanju grada. Međutim, sa strateškog stajališta smatra se da je Clarkov ulazak u Rim bio nepotreban i da je samo dao vremena njemačkoj 10. armiji da se udalji i izbjegne uništenje. Navodno je Clark, umjesto da troši vrijeme u Rimu, trebao udariti na Nijemce koji su se povlačili i tako skratiti rat.

Komentari