Zbog negativnog ishoda referenduma spriječeno je puštanje elektrane u pogon.
Dana 5. studenog 1978. godine održan je u Austriji referendum o otvaranju nuklearne elektrane u Zwentendorfu na rijeci Dunavu. Elektrana je bila već praktički dovršena, no ishod spomenutog referenduma spriječio je njeno puštanje u pogon, zbog čega je ta elektrana postala jednim od simbola promašenog ulaganja (troškovi njene izgradnje bili su procijenjeni na iznos veći od milijarde današnjih eura).
Ostaci te nuklearne elektrane mogu se vidjeti i danas, a nalaze se kog gradića Zwentendorfa u Donjoj Austriji. Riječ je o lokaciji uz obalu Dunava, udaljenoj samo tridesetak kilometara od prvih predgrađa Beča. Elektrana je imala snagu od 692 megavata, a u planu je bila gradnja još čak pet austrijskih nuklearnih centrala. Jedna se trebala nalaziti kod mjesta Sankt Pantaleon-Erla (dvadesetak kilometara jugoistočno od Liza), a jedna kod mjesta Sankt Andrä u Koruškoj (samo oko dvadeset kilometara sjeverno od Bleiburga). Na spomenutom referendumu glasovalo je 3.259.482 glasača, od čega je protiv korištenja nuklearne energije bilo 1.606.777 tj. oko 50,5 %. Zbog negativnog ishoda tog referenduma zaustavljena je i planirana gradnja ostalih pet austrijskih nuklearnih centrala, tako da Republika Austrija danas ne posjeduje nijednu takvu elektranu.
