Na današnji dan

Ramsarska konvencija – jedan od prvih međunarodnih ugovora o zaštiti prirode (1971.)

Brojanje ptica močvarica 60-ih godina bilo je vrlo opsežno te je u sudjelovalo više država. Zaključak istraživanja bio je značajan pad broja ptica u vlažnim staništima. Na konveciji o močvarama u iranskom gradu Ramsaru, potpisana je Ramsarska konvencija o močvarama i vlažnim staništima 2. veljače 1971. godine. Na taj dan obilježava se Dan vlažnih staništa. Na snagu je stupio 1975. godine. Do danas je ovu konveciju potpisalo oko 170 država.

Možda se Ramska konvencija ne čini tako važna za povijest. Međutim, to je bio jedan od prvih međunarodnih ugovora o zaštiti prirode. Ne treba zaboraviti da su se samo dvadeset ak godina ranije još održavale konferencije o Drugom svjetskom ratu, a već 1971. razgovara se o zaštiti ptica vodarica i močvarica. 

Konvencija obvezuje zemlje potpisnice da poduzmu mjere kako bi se sačuvala bioraznolikost. Lov na te ptice u vlažnim staništima nije zabranjen jer takvu zabranu realno ne bi bilo moguće provesti. Konvecija se stoga zalaže za održivo i ekološki prihvatljivo iskorištavanje okoliša (“wise use”).

Područja od velike važnosti za očuvanje vlažnih staništa mogu se označiti kao ramsarsko područje, ali to nema nikakvu kategorije zaštite niti pravnu važnost. Države s najvećom površinom ramsarskog područja su Kongo, Kanada, Bocvana, Čad i Mali. U Hrvatskoj su to: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna Mlaka , donji tok rijeke Neretve, Vransko jezero.


Piše: Marsela Alić

Komentari