Slike koje je Luna 9 snimila na površini Mjeseca emitirala je putem radio odašiljača na Zemlju.
Dana 03. veljače 1966. godine prvi je put u povijesti čovječanstva izvedeno meko slijetanje na neko strano nebesko tijelo. Radilo se o slijetanju sovjetske sonde Luna 9 na Mjesec.
Ta je sonda lansirana sa sovjetskog kozmodroma Bajkonur, koji se danas nalazi na području Kazahstana. Luni 9 trebalo je oko tri dana da dođe u blizinu Mjeseca, a zatim je započet postupak njenog slijetanja. Naime, na visini od 8.300 kilometara letjelici je zaustavljena rotacija i usmjerena je u pravilan položaj za slijetanje. Zatim su na visini od 25 kilometara uključene retrorakete za usporavanje. Postupak se ravnao prema podatcima s radarskog visinomjera. Automatski su napuhani i zračni jastuci koji su trebali osigurati mekanije prizemljenje. Krajnja brzina kojom se letjelica spustila na površinu Mjeseca iznosila je 22 kilometra na sat.
Slike koje je Luna 9 snimila na površini Mjeseca emitirala je putem radio odašiljača na Zemlju. Bile su to prve slike s površine drugog nebeskog tijela koje su ljudi mogli primili i vidjeti.
