Ludvig Njemački zavladao je i nad većim dijelom područja današnje Nizozemske i Švicarske, tako da je njegova država najvećim dijelom obuhvatila područje kontinentalne Europe na kojem se danas govore germanski jezici
Dana 28. kolovoza 876. godine umro je Ludvig Njemački, prvi vladar čije je područje vladanja otprilike obuhvaćalo današnji njemački prostor. Ludvig je bio unuk znamenitog cara Karla Velikog, a u posjed njemačkih područja došao je podjelom naslijeđa među Karlovim potomcima. Naime, golemo carstvo Karla Velikog naslijedio je, doduše, jedan sin – Ludvig Pobožni – ali se već u sljedećoj generaciji karolinška država raspala na tri dijela. Spomenuti Ludvig Njemački dobio je istočni dio države.
Znamenitim mirom u Verdunu iz 843. godine pripala su mu područja smještena najvećim dijelom istočno od Rajne te sjeverno od Alpa. Ipak, na krajnjem jugoistoku država Ludviga Njemačkog protezala se na većem dijelu današnjih država Austrije i Slovenije. Dopirala je sve do tadašnje hrvatske države iz razdoblja narodnih vladara.
Spomenuta podjela karolinške države iz Verduna pokazala se samo privremenom. Primjerice, podjelom iz Meersena 870. godine proširio je Ludvig Njemački svoju vlast i na znatan dio preostalih njemačkih područja sa zapadne strane Rajne. Time je njegova država obuhvatila gotovo sva područja koja danas obuhvaća Savezna Republika Njemačka (doduše, Ludvigova istočna područja predstavljala su granično i prijelazno područje prema slavenskim prostorima na istoku). Osim toga, Ludvig Njemački zavladao je i nad većim dijelom područja današnje Nizozemske i Švicarske, tako da je njegova država najvećim dijelom obuhvatila područje kontinentalne Europe na kojem se danas govore germanski jezici (ne računajući skandinavske zemlje, dakako). Ludvig je preminuo na današnji dan u Frankfurtu na Majni (taj je grad dobio naziv po Francima, kao i franačka država te današnja Francuska).
