Prvi atentat vatrenim oružjem dogodio se u 16. stoljeću u Škotskoj. Izveo ga je škotski plemić James Hamilton od Bothwellhaugha. Njegova obitelj borila se na strani Marije Stuart protiv njezinog polubrata Jamesa Moraya u Bitki kod Langsidea 1568. godine. Nakon poraza Hamilton je odveden u zatočeništvo i osuđen na smrt, ali je kasnije pomilovan. Međutim, njegovi su posjedi zaplijenjeni. Marija Stuart pobjegla je u Englesku, gdje je zatočena, a James Moray ostao je škotski regent.
U siječnju 1570. grupa nezadovoljnika je skovala plan za regentovo ubojstvo, a među njima je bio Hamilton i njegov stric nadbiskup. Hamilton je preuzeo zadatak provedbe atentata. Pritajio se u stričevoj kući u mjestu Linlithgow, gdje je regent živio, i čekao. Kad je ovaj prolazio na konju pored kuće, Hamilton je pucao iz ranog oblika karabinera, vatrenog oružja nalik puški. Ranio je konja, jednog jahača i regenta Jamesa, koji je idućeg dana umro od ozljeda.
Nakon izvršenog atentata Hamilton je pobjegao na konju, a regentovi ga ljudi nisu uspjeli uhvatiti. Napustio je Škotsku i poslao pismo Mariji Stuart. Između ostaloga, u pismu je stajalo: “Izgubio sam ženu i djecu i sve za što sam živio zbog službe Njezinom Veličanstvu.” Marija mu je zahvalila i obećala financijsku potporu, ali nija bila u mogućnosti izvršiti obećanje. Hamilton je pobjegao u Pariz, sudjelovao u ustancima i atentatima. Što se s njim na kraju dogodilo, ostaje nepoznato. Prema legendi vratio se u Škotsku, gdje je umro i pokopan.
Piše: Marsela Alić
