Vrhovni sud SAD-a jedna je od najcjenjenijih američkih institucija. Čini ga devet sudaca, koji imaju doživotni mandat, odnosno mogu ostati na toj poziciji sve dok se sami ne odluče umiroviti. Na taj su način neki vrhovni suci u povijesti bili na tom položaju čak i po 34 godine.
Dana 25. rujna 1981. godine položila je prisegu za suca Vrhovnog suda prva žena u povijesti SAD-a. Bila je to Sandra Day O’Connor, 51-godišnja pravnica rođena u Teksasu, a odrasla na jednom ranču u Arizoni. Nju je za sutkinju vrhovnog suda postavio predsjednik Ronald Reagan, koji je još ranije za vrijeme svoje predizborne kampanje bio obećao imenovati prvu ženu u Vrhovni sud.
Vrhovni sud SAD-a jedna je od najcjenjenijih američkih institucija. Čini ga devet sudaca, koji imaju doživotni mandat, odnosno mogu ostati na toj poziciji sve dok se sami ne odluče umiroviti. Na taj su način neki vrhovni suci u povijesti bili na tom položaju čak i po 34 godine, što je neviđeno dugo u usporedbi s ostalim ključnim američkim političkim položajima.
Sandra Day O’Connor po vjeri je episkopalka (američki oblik anglikanizma) i često je u Vrhovnom sudu predstavljala odlučujući glas između dvaju polariziranih strana. Naime, budući da je u sudu 9 sudaca, jedan glas je odlučujući jer daje većinu ako su suci podijeljeni 4-4. Sandra Day O’Connor ukupno je na položaju vrhovne sutkinje ostala čak 24 godine, sve dok nije sama odlučila otići u mirovinu u dobi od 75 godina.
Zanimljiv je sadašnji sastav Vrhovnog suda. Od 9 sudaca, u njemu su danas tri žene. Pet sudaca završilo je Harvard, tri Yale, a jedan Sveučilište Columbia u New Yorku.
