Na današnji dan

Promjena valute i slavonski dukati (1900.)

U Austro-Ugarskoj je krajem 19. stoljeća došlo do promjene valute. Do 1892. vrijedili su srebrni guldeni (jednako 100 krajcara). Te su godine uvedene krune. U austrijskom dijelu monarhije jedna kruna iznosila je 100 helera, dok je u ugarskom dijelu vrijedila 100 filira. Prijelazno razdbolje za krunu trajalo je do 1.1.1900. godine. Za jedan gulden moglo se dobiti dvije krune. Američki dolar je vrijedio nešto manje od pet kruna. Jedna kruna otprilike je odgovarala jednoj marki Njemačkog Carstva.

Zbog smanjenja vrijednosti srebra, prešlo se na zlatni standard. Vrijednost krune iznosila je 304,88 mg zlata. Kako su se hrvatski krajevi nalazili u sklopu Austro-Ugarske Monarhije tako je i našim prostorima uvedena kruna. Zbog zlatnog standarda počinje u Slavoniji običaj davanja zlatnih dukata djevojkama u miraz, a u svečanim prigodama nosili su se oko na glavi i oko vrata.

Na novim novčanicama njemačka riječ Krone (kruna) bila je prevedena na jezike pojedinih naroda. Tako je na novčanicama pisalo i: krona, kruna, korona… Međutim, to je vrijedilo samo u austrijskom dijelu. Mađari nisu dozvolili ravnopravnost naroda na njihovom prostoru monarhije. Tako je bilo i s kovanicama. Novčanice i kovanice izdavala je Austro-ugarska banka. Tu je privilegiju dobila pod jednim uvjetom – u Beču i Budimpešti morala je osigurati razmjenu novčanica u kovanice u bilo koje doba dana i u roku od najviše 24 sata. Također je morala biti u stanju razmijeniti novčanice u zlato kako bi osigurala stabilnost valute. Početkom Prvog svjetskom rata došlo je do inflacije i poskupljenja dobara u čitavoj državi. 

Nakon raspada Austro-Ugarske, krajem 1918. godine, raspala se i monetarna zona. Nove države zadržale su krunu, ali su ju same tiskale. U Austriji se kruna održala do 1925. godine, kad je zamijenjena šilinzima. Privremeno se još rabila u Kraljevstvu Srba, Slovenaca i Hrvata, dok je, primjerice, u Češkoj ponovno uvedena 1993. godine.

Piše: Marsela Alić

Komentari