Prvi demokratski izbori u Saveznoj Republici Bosni i Hercegovini održani su 18.11.1990. godine te su formirani Predsjedništvo i Skupština. Predstavnici Hrvata, Srba i muslimana sukobili su se oko jezika, pisma i sadržaja Svečane izjave, a imali su i različite poglede na status SR BiH. Pitanje je bilo hoće li BiH ostati u Jugoslaviji ili ne, hoće li uređenje biti federativno ili konfederativno ili će se proglasiti neovisnost od Jugoslavije. Do zaoštravanja je došlo pogotovo u raspravi o Deklaraciji o državnoj suverenosti i nedjeljivosti Republike Bosne i Hercegovine. Kad su političari u izjavama počeli spominjati oružanu borbu, pristaše Srpske demokratske stranke počeli su se sustavno naoružavati početkom 1991. godine. Predsjedništvo SFRJ je sredinom 1991. povuklo JNA iz Slovenije u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.
Na sjednici Skupštine krajem 1991. zastupnici triju naroda nisu postigli zajednički sporazum o tome kako formirati BiH. Srpski zastupnici su 24. listopada 1991. osnovali zasebnu Skupštinu srpskog naroda u BiH te proglasili srpske autonomne oblasti u mjestima i općinama gdje je na referendumu više od 50% glasovalo za ostanak u Jugoslaviji. Zatim je Muslimanska stranka zakazala referendum za neovisnost Sandžaka, a Predsjedništvo SR BiH traži od Europske zajednice priznanje neovisnosti BiH. Nakon toga su srpski zastupnici donijeli odluku o novom ustroju prema kojem je 9. siječnja 1992. proglašena Srpska Republika BiH.
Piše: Marsela Alić
