Budući da Napoleon s Jozefinom nije imao vlastitih sinova i kćeri, Stéphanie de Beauharnais dobro mu je poslužila za sklapanje ženidbenih veza s pripadnicima ostalih europskih vladarskih dinastija.
Dana 28. kolovoza 1789. godine rođena je Stéphanie de Beauharnais, pokćerka cara Napoleona Bonapartea. Carica Jozefina, Napoleonova prva supruga, bila je u mladosti udana za vikonta Alexandrea de Beauharnaisa, koji je smaknut na giljotini tijekom Francuske revolucije. Budući da je Alexandre de Beauharnais bio rođak mlade Stéphanie (kao bratić njenog oca), Jozefina je preuzela brigu za nju. Naime, Stéphanie je ostala rano bez majke, a preko Jozefine je došla i pod svojevrsno skrbništvo Napoleona Bonapartea (Napoleon je preuzeo brigu za svoju mnogobrojnu braću i sestre, ali i za Jozefininu rodbinu i svojtu). Zanimljivo je da je mladu Stéphanie Napoleon proglasio čak i francuskom princezom (franc. Princesse Française), što je bio rang rezerviran u načelu za pripadnike njegove obitelji.
Budući da Napoleon s Jozefinom nije imao vlastitih sinova i kćeri, Stéphanie de Beauharnais dobro mu je poslužila za sklapanje ženidbenih veza s pripadnicima ostalih europskih vladarskih dinastija. Tako je Napoleon dogovorio brak između Stéphanie i Karla Badenskog, budućeg velikog vojvode od Badena. Karlo je pripadao dinastiji Zähringen, jednoj od najstarijih europskih vladarskih dinastija, čija se prošlost može pratiti unatrag tijekom čak oko jedne tisuće godina. Stéphanie je tim brakom postala velikom vojvotkinjom od Badena, a njena su djeca stekla rang ravnopravan djeci europskih careva i kraljeva. Tako su među njenim potomcima u kasnijim generacijama bili kraljevi Belgije, Rumunjske i Jugoslavije, kneževi (prinčevi) Monaka te kraljice niza ostalih europskih država. Stéphanie je kao velika vojvotkinja od Badena preminula u francuskom gradu Nici 1860. godine, u 72. godini života.
