Otac joj je ostavio posjed od oko 150.000 hektara, jedan od najvećih u Europi. Ta je baština procjenjivana na 20 milijuna tadašnjih franaka, a pripala je u cijelosti njoj jer joj roditelji nisu imali druge djece koja bi ih nadživjela.
Dana drugog srpnja 1797. godine rođena je Mária Antónia Koháry, ugarska plemkinja čiji su potomci zasjeli na čitav niz europskih prijestolja. Naime, njenom udajom za princa Ferdinanda Georga Augusta od Sachsen-Coburg-Gothe nastala je moćna dinastija Sachsen-Coburg-Gotha-Koháry, koja je zavladala Portugalom i Bugarskom, a njeni su potomci došli i na prijestolja Rumunjske, Austro-Ugarske i Jugoslavije.
Mária Antónia Koháry rođena je kao grofica u Budimu. Njen otac Ferencz József Koháry bio je jedan od najbogatijih ljudi u Habsburškoj Monarhiji, a potjecao je iz ugarske grofovske obitelji Koháry de Csábrág et Szitnya.
Otac je ostavio svojoj kćeri posjed od oko 150.000 hektara, jedan od najvećih u Europi. Ta je baština procjenjivana na 20 milijuna tadašnjih franaka, a pripala je u cijelosti njoj jer joj roditelji nisu imali druge djece koja bi ih nadživjela. Dapače, 1815. godine otac joj je dobio titulu princa (kneza) u Austrijskom Carstvu, što je bila ponajviša aristokratska titula.
Udajom je Mária Antónia Koháry postala kneginjom (princezom) od Sachsen-Coburg-Gothe. Njen suprug bio je izvanredno dobro dinastički umrežen jer mu je jedan brat postao belgijskim kraljem, a jedna mu je sestra bila majka britanske kraljice Viktorije. Djeca Márije Antónije Koháry bila su:
-
Ferdinand – koji je postao kraljem Portugala, a čiji je unuk postao kraljem Rumunjske
-
August – čiji je sin Ferdinand postao kraljem Bugarske
-
Viktorija – čiji se sin oženio prijestolonasljednicom Brazilskog Carstva
-
Leopold.
