Na današnji dan

Princeza koja je trebala naslijediti goleme posjede dinastije Habsburg – 1699.

Budući da su njen otac i stric potpisali pakt kojim su ženski potomci starijeg brata trebali imati prednost pri nasljeđivanju, Marija Josipa trebala je postati nasljednicom cjelokupnih posjeda austrijske grane obitelji Habsburg.

Dana 8. prosinca 1699. godine rođena je Marija Josipa od Austrije, žena koja je uz Mariju Tereziju bila glavna kandidatkinja za nasljeđivanje golemih habsburških posjeda. Ona je, naime, bila najstarija kći cara Josipa I., starijeg brata oca Marije Terezije (Karla VI. Habsburškog). Budući da su Josip i Karlo potpisali pakt kojim su ženski potomci starijeg brata trebali imati prednost pri nasljeđivanju, Marija Josipa trebala je postati nasljednicom cjelokupnih posjeda austrijske grane obitelji Habsburg. Ipak, nakon smrti Josipa I. njegov je brat Karlo VI. kao novi car izdao Pragmatičku sankciju kojom je poništen prethodni sporazum, a prednost je dodijeljena njegovoj vlastitoj kćeri Mariji Tereziji. Nadvojvotkinja Marija Josipa bila je od svoje sestrične Marije Terezije starija 17 i pol godina. Udala se 1719. godine za Friedricha Augusta II. iz njemačke dinastije Wettin, sina i nasljednika Augusta II. Jakog, tadašnjeg poljskog kralja i vladara Saske. Marija Josipa postala je time saskom princezom, a preselila se iz Beča u Dresden, prijestolnicu Saske.

Godine1733. njen je suprug izabran za novog poljskog kralja, tako da je i ona uskoro okrunjena za kraljicu. Do 1740. godine Marija Josipa rodila je čak šesnaestoro djece. Iste je 1740. godine umro njen stric Karlo VI. kao posljednji muški pripadnik dinastije Habsburg pa je njegove posjede naslijedila spomenuta Marija Terezija. Da je po prvotnom paktu Marija Josipa naslijedila sve habsburške posjede postala bi u dobi od četrdeset godina vladaricom golemog zaokruženog područja od Jadrana do Baltika (Habsburška Monarhija i Kraljevina Poljska 1740. godine zajedno su zauzimale velik dio Srednje i Istočne Europe). Vlast Marije Josipe i njenog supurga protezala bi se i tom slučaju od područja današnje Latvije i Bjelorusije na sjeveru pa do Jadranskog mora i Lombardije na jugu te od područja današnje Belgije na zapadu pa sve do područja današnje Ukrajine na istoku. Europska i svjetska povijest tekle bi vjerojatno znatno drugačije jer bi Poljska možda bila u mogućnosti spriječiti svoje komadanje od strane Ruskog Carstva i Pruske, što bi kasnije uvelike utjecalo na razvoj događaja u Europi. Marija Josipa preminula je kao poljska kraljica 1757. godine u Dresdenu, u dobi od 58 godina.


Komentari