Na današnji dan

Pravi početak Francuske revolucije – 1789.

U Versaillesu su se na poziv kralja Luja XVI. sastali predstavnici triju staleža francuskog društva – svećenstva, plemstva i građanstva (treći stalež). Bio je to prvi takav opći sastanak nakon pune 174 godine.

Petog svibnja Francuzi smatraju danom početka Francuske revolucije. Naime, tog se dana dogodio ključan događaj koji je omogućio političko pokretanje revolucije. Bio je to sastanak Generalnih staleža – svojevrsnog predstavničkog tijela za čitavu kraljevinu. Francuska je Generalne staleže (franc. États généraux) imala još u srednjem vijeku, ali u doba apsolutizma oni nisu sazivani od 1615. pa sve do 1789. godine (pune 174 godine). Francuzi koji su htjeli ograničiti kraljevsku vlast smatrali su da bi Generalni staleži trebali dobiti važnu ulogu kakvu je u Velikoj Britaniji imao parlament (dakle, ključnu ulogu u vođenju politike). Bio bi to zaokret od kraljevskog apsolutizma prema demokraciji.

Što je kralja Luja XVI. uopće navelo da sazove Generalne staleže prvi put nakon 174 godine? Naime, Francuska je bila u teškoj financijskoj situaciji pa je trebalo odobriti nove poreze. Vlada je prvo pokušala to dogovoriti s visokom aristokracijom, ali kad su oni odbili, odlučeno je ciljati na šire stanovništvo.

Generalni staleži sastojali su se od tri staleža: svećenstva, plemstva i građanstva. Građanstvo je na početku bilo zadovoljno jer je pozvano u većem broju nego svećenstvo i plemstvo, no kasnije su se razočarali kad je ustanovljeno da se neće primjenjivati načelo jedan čovjek – jedan glas, nego da će se glasovati prema staležima. U tom pogledu oni su se smatrali zakinutima.

Prva sjednica održana je u jednoj dvorani u blizini dvorca Versailles. Među poslanicima na toj prvoj sjednici bilo je poznatih ljudi iz sva tri staleža. Primjerice, među poslanicima trećeg staleža bili su Joseph-Ignace Guillotin (poznat po giljotini), Abbé Sieyès, Pierre Samuel du Pont de Nemours itd. Među predstavnicima svećenstva bili su biskupi i nadbiskupi, predvođeni nadbiskupom Pariza kao prvim među njima u hijerarhiji. Zanimljivi su bili i predstavnici plemstva, među kojima je bilo mnogo znamenitih imena: vojvoda od Orléansa (prvi princ kraljevske krvi), vikont de Beauharnais (prvi suprug Napoleonove Jozefine), markiz de La Fayette (slavni vojskovođa u Američkom ratu za nezavisnost), barun Wimpffen i još mnogi drugi.

Komentari