Tijekom Drugog svjetskog rata bio je barun Zsigmond Perényi predsjednik Gornjeg doma Mađarskog parlamenta.
Dana 25. studenog 1870. godine rođen je barun Zsigmond Perényi, mađarski aristokrat i političar. Potjecao je iz stare ugarske plemićke obitelji, koja je utjecajna bila već u srednjem vijeku. Po jednoj je liniji barun Zsigmond Perényi bio potomak hrvatskog bana Nikole Zrinskog, junaka koji se proslavio pri Bitki kod Sigeta, kao i njegove supruge Katarine Frankopan. Preko svojih frankopanskih predaka bio je Zsigmond Perényi čak i kraljevskog podrijetla. Osobito je zanimljivo da je obitelj Perényi u jednom trenutku tijekom povijesti dobila čak i kneževski (prinčevski) naslov, što je bila rijetkost među ugarskim obiteljima (veći dio najvišeg ugarskog plemstva posjedovao je grofovsku titulu, nižu od kneževske). Zsigmond Perényi rodio se u Pešti, a po svojoj je godini rođenja (spomenutoj 1870.) bio gotovo vršnjak moćnog mađarskog političara i admirala Miklósa Horthyja. Perényi je u vrijeme postojanja Austro-Ugarske bio veliki župan ugarske županije Máramaros, smještene u Karpatima na krajnjem sjeveroistoku Kraljevine Ugarske. Godine 1919. tj. ubrzo nakon kraja Prvog svjetskog rata postao je Perényi ministrom unutarnjih poslova Mađarske. Kasnije je bio i predsjednik Mađarskog nacionalnog kulturnog vijeća. Tijekom 1933. godine došao je na položaj čuvara mađarskih kraljevskih dragulja, koji su uključivali slavnu krunu sv. Stjepana, poznatu i kao Sveta Kruna. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je Zsigmond Perényi predsjednik Gornjeg doma Mađarskog parlamenta, no iz protesta je dao ostavku na tu funkciju kad je pronacistička stranka Strelastog križa došla na vlast u Mađarskoj.
