Dana 24. veljače 1530. posljednji je put papa okrunio nekog monarha. Riječ je bila o krunidbi moćnog Karla V. Habsburškog za cara Svetog Rimskog Carstva (tzv. Rimsko-Njemačko Carstvo). To je carstvo postojalo već stotinama godina i krunidba od strane papa doista je nekoć smatrana uvjetom da bi netko mogao nositi uzvišenu titulu cara.
Papa koji je izvršio krunidbu zvao se Klement VII. i potjecao je iz ugledne firentinske obitelji Medici. Car kojeg je okrunio – Karlo V. – bio je vrlo moćan vladar, jedan od najmoćnijih u cijeloj europskoj povijesti. Naime, car Karlo V. vladao je nad ogromnim teritorijem, koji je obuhvaćao Španjolsku i njene nedavno otkrivene kolonije u Americi (od današnjeg Meksika do Perua). Nadalje, vladao je nad današnjom Nizozemskom i Belgijom, južnom Italijom, Lombardijom, dijelom Burgundije te austrijskim zemljama (Tirol, Austrija, Koruška, Kranjska, Štajerska itd.), koje su bile staro nasljedstvo dinastije Habsburg.
Ta posljednja papinska krunidba nije održana u Rimu, nego u Bologni – bogatom gradu u sastavu Papinske Države. Bolognom su vladali u ime papa tzv. kardinali legati. Krunidba je bila održana ispred znamenite bazilike sv. Petronija – jedne od najvećih crkava na svijetu.
