Na današnji dan

Posljednii nasljedni veliki meštar Teutonskog viteškog reda – 1954.

Simbol Teutonskog viteškog reda crni je križ na bijeloj podlozi. Teutonski viteški red postoji i danas, a svi veliki meštri nakon nadvojvode Eugena bili su katolički svećenici.

Dana 30. prosinca 1954. godine umro je nadvojvoda Eugen od Austrije, posljednji veliki meštar (veliki magistar) Teutonskog viteškog reda iz habsburško-lotarinške dinastije. Naime, pripadnici te dinastije, redovito nadvojvode, držali su neprekidno položaj velikih meštara Teutonskog viteškog reda još od vremena carice Marije Terezije. Na njemačkom je jeziku veliki meštar oslovljavan kao Hochmeister ili Deutschmeister (zbog povezanosti tog Reda s njemačkim zemljama).

Nadvojvoda Eugen od Austrije rođen je 1863. godine u Moravskoj kao prapraunuk carice Marije Terezije. Vladajući austrijski car Franjo Josip bio je nadvojvodi Eugenu stariji rođak. Zanimljivo je da je nadvojvoda Eugen bio vršnjak prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, kasnije ubijenog u atentatu u Sarajevu.

Usmjerivši se na vojno zanimanje, nadvojvoda Eugen upisao se na znamenitu Terezijansku vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu, najstariju vojnu akademiju u europskoj povijesti. Zanimljivo je da je upravo on bio jedini nadvojvoda koji je prošao višegodišnju obuku na toj akademiji, čime je postao školovanim profesionalnim časnikom (cijeli niz ostalih nadvojvoda posjedovao je generalski i feldmaršalski čin bez da je prošao kroz tu akademiju).

Nakon završetka akademije nadvojvoda Eugen dodijeljen je glavnom stožeru. Iznimno je brzo napredovao po činovima Austrougarske vojske tako da je već na prijelazu stoljeća bio general. Spomenuti visoki položaj velikog meštra Teutonskog viteškog reda (njem. Hoch- und Deutschmeister) dobio je nadvojvoda Eugen 1894. godine. Taj je Red pod njegovim vodstvom nastavio širiti svoju humanitarnu djelatnost (briga za bolesnike). Inače, simbol je Teutonskog viteškog reda crni križ na bijeloj podlozi.

Tijekom Prvog svjetskog rata dobio je nadvojvoda Eugen kao general važan položaj zapovjednika na balkanskom bojištu, sa sjedištem u Petrovaradinu. Godine 1915. unaprijeđen je u novostvoreni čin generala-pukovnika. Postavljen je zatim za vrhovnog zapovjednika na talijanskom bojištu, gdje su se vodile krvave bitke oko Soče. U studenom 1916. godine promaknut je u najviši mogući čin u Austro-Ugarskoj – onaj feldmaršala.

Nakon rata Eugen je neko vrijeme živio u egzilu u Švicarskoj, a zatim se smjestio u samostan Teutonskog viteškog reda kod Gumpoldskirchena pokraj Beča. Doživio je visoku 92. godinu, a umro je upravo na današnji dan u talijanskom gradu Meranu. Teutonski viteški red postoji i danas, a svi veliki meštri nakon nadvojvode Eugena bili su katolički svećenici. Red se danas bavi karitativnom djelatnosti te skrbi za bolesnike i osobe starije životne osobe.

Komentari