Na današnji dan

Početak Prvog markomanskog rata (168.)

Tijekom vladavine rimskog cara Marka Aurelija (121.- 180.) germanska plemena ozbiljno narušavaju granicu na istoku. Upravitelj Gornje Panonije Marko Julije Bass vodio je mirovne pregovore s 11 germanskih plemena. Posrednik između tih plemena i upravitelja bio je markomanski kralj Balomar. Narodi su izašli izvan granica Carstva i obvezali se na mir, za što su garantirali Markomani. Unatoč mirovnom dogovoru, nemiri i upadi pogoršavali su se, a Vandali i Sarmati preuzeli su rudnike zlata u zapadnoj Dakiji. Car Marko Aurelije odlučio je poslati vojsku na Markomane. 

Nakon povratka legija iz drugih ratova Marko Aurelije održao je 6. siječnja 168. govor pred pretorijancima u Rimu. Bio je to početak rata protiv Markomana. Započele su opsežne pripreme za pohod u proljeće, ali je odgođen zbog kuge. Rimljani su stigli na istočnu granicu krajem 169., gdje su ih Germani 170. teško porazili. Poginulo oko 20.000 Rimljana. Nakon toga germanska plemena upadaju u razne dijelove Carstva. Proširila su se po Meziji, Traciji, Makedoniji i Grčkoj, a Rimljanima u pomoć stižu nove trupe. 

Godine 171.  Germani su protjerani iz rimskih provincija. Car Marko Aurelije odlučio je prijeći istočni limes i napasti Markomane na njihovom teritoriju, no borba se vodila i protiv drugih germanskih plemena (Kvadi, Jazigi, Narisci). Rat je završio 175. godine mirovnim primirjem. Kako je bio običaj, poraženi su morali predati zarobljenike i ustupiti svoje vojnike Carstvu za druge ratove. Nakon povratka u Rim car Marko Aurelije i sin Komod slavili su trijumf de Germanis.

Piše: Marsela Alić

Komentari