Dana 8. srpnja 1853. američki su brodovi su stigli pred japansku prijestolnicu Edo i započeli proces kojim je okončana višestoljetna izolacija Japana od ostatka svijeta.
Perryjeva ekspedicija naziv je za diplomatsku misiju SAD-a na Dalekom Istoku. Glavni cilj ekspedicije bio je uspostavljanje diplomatskih odnosa s Japanom. Japan je tada već više od 220 godina živio u gotovo potpunoj izolaciji od ostatka svijeta, a državom je vladao šogun (vojni upravitelj) preko samurajskog staleža. Postojao je i car, ali on nije imao nikakvu stvarnu vlast.
Vođa ekspedicije bio je iskusan diplomat komodor Matthew Calbraith Perry. Predsjednik Millard Fillmore naredio mu je da otvori japanske luke za trgovinu, čak i ako pritom more upotrijebiti silu. Na tu odluku potaknula ga je ideologija o proširenju i civiliziranju nazadnih naroda, ali i činjenica da su druge europske sile počele širiti svoj utjecaj na tom prostoru, posebno preko trgovine. Perryju su povjerena četiri suvremena ratna parobroda i četiri jedrenjaka.
Prije putovanja Perry je pročitao mnogo knjiga o Japanu te se konzultirao s poznatim japanologom Phillipom Franzom von Sieboldom, koji je proveo osam godina radeći, učeći i podučavajući u nizozemskoj enklavi u Nagasakiju, jedinom mjestu gdje su stranci mogli trgovati s Japanom (uz stroga ograničenja).
Perryjeva je flota stigla do grada Urage u Tokijskom zaljevu. Prošao je pored japanskih brodova i ispalio ćorke iz brodskih topova, tvrdeći da je to u proslavu američkog Dana nezavisnosti. Japanci su ga opkolili i tražili da se povuče. Kad to nije upalilo, pokušali su ga uputiti u Nagasaki.
Perry je odbio i rekao da će iskrcati vojnike i otići ravno u prijestolnicu Edo kako bi caru predao pisma američkog predsjednika. Japanci nisu imali snage otjerati američku flotu pa su naposljetku odlučili dozvoliti da se Amerikanci iskrcaju. Upravo je tada umro šogun, a njegov nasljednik bio je mlad i bolestan. Stoga su američki zahtjevi ostali bez odgovora.
Japanci su se uskoro podijelili oko toga što treba napraviti u svezi otvaranja države strancima, a to je na kraju dovelo do građanskog rata u kojem je srušen šogunat i okončano razdoblje izolacije (ovi događaji služe kao politička pozadina filma Posljednji samuraj s Tomom Cruiseom).
Piše: Boris Blažina
