Kralj Karlo III. uvidio je zaostalost Španjolske te odlučio unaprijediti narod. Poticao je trgovinu i industriju, ukinuo zastarjele zakone i uveo brojne reforme. Reforme su bile korisne, ali provedene silovito i arogantno. Gospodarstvo je prije njegovog stupanja na prijestolje bilo u lošem stanju. Došao je u sukob s papom jer je htio neovisnu španjolsku crkvu. Time se zamjerio i mnogim Španjolcima.
Umjesto tradicionalnog šešira širokog oboda (sombrero redondo) i tradicionalnog kaputa (capa larga) u Španjolskoj su propisani francuski kratki kaput i kapa. Za kršenje ovog odjevnog propisa prijetila je novčana i zatvorska kazna. Modnu reformu inicirao je i proveo ministar markiz de Esquilache. On je pripadao talijanskoj sviti koju je kralj Karlo III. poveo kad je došao iz Sicilije na španjolsko prijestolje.
Vlada je donijela takvu odluku 10. ožujka 1766. godine. Kao razlog zabrane navedeno je sprečavanje kriminalaca koji pod širokom kapom i kaputom mogu lako proći neprepoznati. Osim toga, kralj Karlo III. smatrao je da je potrebno modernizirati Španjolsku i približiti je modi Europe. Bio je sklon francuskoj kulturi kao potomak burbonske dinastije.
Ustanak šešira dogodio se u Madridu i bio je usmjeren protiv ministra markiza de Esquilache u vladi kralja Karla III. Pobuna je počela 23. ožujka te se brzo proširila. U pobuni je sudjelovalo oko 50 000 Španjolaca. Kralj je pobjegao u Aranjuez i prepustio vladu ministru Pedru Pablu Arandi. Vojska nije mogla uvesti red. Kao posrednici su pojavila dva isusovca – Osma i Cueva. Oni su ispregovarali ustupke za pobunjenike i ministrov otkaz. Potom se pobuna stišala.
Ministar Esquilache napustio je državu i kasnije postao veleposlanik u Veneciji. Iako su isusovci spasili kralja od pobune, on je bio uvjeren da su upravo isusovci potaknuli ustanke te je 1767. zabranio njihov red.
Slavni slikar Franzisco Goya naslikao je scenu iz Pobune šešira.
Piše: Marsela Alić
