Otkriće pećine dogodilo se slučajno. Skupina mladića naišla je na rupu u zemlji, koja ih je zainteresirala.
Pećina Lascaux, koja sadrži neke od najpoznatijih primjera prapovijesnih pećinskih slika u svijetu.,otkrivena je slučajno 12. rujna 1940. godine u Francuskoj. Lokalitet Lascaux nalazi se pokraj francuskog gradića Montignaca u živopisnoj regiji Akvitaniji.
Otkriće pećine dogodilo se slučajno. Naime, 18-godišnji Marcel Ravidat šetao se s prijateljima tim područjem, kad je njihov pas ugledao zeca. Bježeći pred psom, zec se sakrio u rupu u zemlji. Marcel je došao do rupe i pokušao istjerati zeca, kad je otkrio da se ona otvara u veliku podzemnu šupljinu. Budući da se nekoliko stotina metara dalje nalazio dvorac Lascaux (franc. Château de Lascaux), pomislili su da se možda radi o nekom tunelu koji vodi do dvorca. Rupa je bila uska pa se nište nije moglo istražiti bez iskopavanja.
Marcel je s prijateljima i priručnom opremom za kopanje došao ubrzo ponovno do rupe. Proširili su otvor i došli dospilje. Na taj su način otkrivene znamenitespiljske slike. Već iste godinesenzacionalno otkrićedošlisuproučiti i stručnjaci.Spilja se sastoji od velike prostorije, s prolazima, proširenjima i udubljenjima, a prvi ju je istražio francuski prapovjesničar i paleontolog svećenik H. Breuil.
Na stijenama i stropovima spilje pronađeni su dobro očuvane likove životinja (konji, jeleni, bikovi, krave, medvjedi, bizoni…). Ti prikazi, simboličko-magičnog značenja, danas su jedna od najvrednijih očuvanih ostvarenja paleolitske umjetnosti. Sam tlocrt spiljepokazuje sličnost tog prostora s unutarnjim organima ljudskog tijela, a ulaz u spilju je mračni prolaz kroz koji se čovjek provlači osjećajući ga čitavim svojim tijelom, a ne gledanjem. Iz te činjenice arheolozi su zaključili da je ona služila kao svetište, u koji su mogli doći samo odabrani. Danas to nalazište nazivaju Sikstinskom kapelom prapovijesnog doba.
Kako bi se spriječilo propadanje slika, špilja je 1963. zatvorena za javnost, ali je načinjena vjerna kopija glavne prostorije (Lascaux II) koja se može posjetiti.
Piše: Dražen Krajcar
