Na današnji dan

Papa koji je bio erudit i znanstvenik – 1758.

Jedan je od osnivača čuvene Vatikanske knjižnice i pripadajućeg muzeja, a kao učen čovjek skinuo je zabranu sa Kopernikovog učenja o heliocentričnosti.

Papa Benedikt XIV. umro je trećeg svibnja 1758. godine u Rimu. Rođeno ime bilo mu je Prospero Lorenzo Lambertini, a bio je iz plemićke obitelji iz Bologne. Kardinalski šešir primio je u dobi od 53 godine, a tri godine kasnije postao je i nadbiskup svog rodnog grada Bologne. Položaj nadbiskupa Bologne bio je cijenjen i na njega su se još od 16. stoljeća redoviti postavljali kardinali.

Za papu je Lambertini izabran u dobi od 65 godina iako ga nitko nije uzimao za ozbiljnog kandidata. Sama konklava (izbor za papu) trajala je čak šest mjeseci, a Lambertini je na kraju izabran kao kompromis. Za ime je odabrao Benedikt XIV. u častsvome prijatelju i zaštitniku Benediktu XIII.

Kao papa ostao je upamćen kao erudit, ugledan kanonist i nadasve zainteresiran za znanost. U njegovo vrijeme čak su ga smatrali prosvijećenim i modernim čovjekom, a neki su ga zvali i liberalom što je i potvrđivao svojim brojnim odlikama i reformama.Jedan je od osnivača čuvene Vatikanske knjižnice i pripadajućeg muzeja, a kao učen čovjek skinuo je zabranu sa Kopernikovog učenja o heliocentričnosti.

Da bi smanjio zloporabe crkve i poboljšao stanje običnih ljudi 1745. godine izdaje enciklikuVix Pervenit kojom talijanskim biskupima dajevažne moralne smjernice u pogledu lihvarstva i smanjenja kamatne stope na zajam. Nadalje uvodi novu regionalnu podjelu Rima zbog veće administrativne učinkovitosti, potiče nove metode u poljoprivredi, unapređuje trgovinu te smanjuje luksus. Donosi i, za ono doba, kontroverznu odluku, kojom se dopušta brak među nekatolicima. Sve u svemu uduhovnim i vjerskim pitanjima Benedikt XIV. je ostavio trajni biljeg za cijelu Crkvu i njenu administraciju.

Benedikt XIV. Umro je u 83. godini života, a kardinali su mu podiglimonumentalni nadgrobni spomenik u Bazilici sv. Petra što nikako ne odgovara papi koji je uvijek bio jednostavan i skroman.

piše: Dražen Krajcar

Komentari