Za vrijeme Zrinsko-frankopanske urote, Pavao I. Esterházy nije odabrao urotničku stranu, nego je ostao vjeran dinastiji Habsburg. Zbog toga je obilno nagrađen.
Dana 26. ožujka 1713. godine umro je palatin i feldmaršal knez Pavao I. Esterházy, jedan od najvećih zemljoposjednika u povijesti Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Stekao je goleme posjede, koji su u njegovo vrijeme pravno ustrojeni u obliku tzv. majorata obitelj Esterházy. Takvo pravno ustrojstvo, poznato i pod latinskim nazivom fidei commissum, osiguravalo je nasljeđivanje cjelokupnog posjeda od strane samo jednog nasljednika, po mogućnosti najstarijeg sina. Time se sprječavalo usitnjavanje zemljišnog posjeda, što bi se inače gotovo redovito događalo nakon više generacija. Majorat obitelj Esterházy bio je jedan od najvećih pojedinačnih zemljišnih posjeda u cijeloj Europi. Ukupno je ta obitelj posjedovala oko 388.500 hektara zemljišta.
Pavao I. Esterházy rođen je 1635. godine u gradišćanskom naselju Eisenstadt kao grof. Za vrijeme Zrinsko-frankopanske urote, Pavao I. Esterházy nije odabrao urotničku stranu, nego je ostao vjeran dinastiji Habsburg. Zbog toga je obilno nagrađen. Osim golemih zemljišnih posjeda dobio je i titulu kneza (njem. Fürst, mađ. herceg), čime je obitelj Esterházy iz grofovskog ranga uzdignuta u kneževski (prinčevski).
Osim kneževske titule, Pavao I. Esterházy odlikovan je i Redom zlatnog runa, najvišim habsburškim odlikovanjem, činom feldmaršala, kao i funkcijom ugarskog palatina (položaj palatina u Ugarskoj bio je ponešto sličan položaju bana u Hrvatskoj). Zanimljivo je da je imao čak 26-ero djece (s prvom suprugom 19, a s drugom 7). Umro je 1713. godine, u 78. godini života.
