Nijemci su ga u anketi izabrali za najvažnijeg njemačkog znanstvenika 20. stoljeća, uz Alberta Einsteina i Maxa Plancka.
Jedan od najvažnijih znanstvenika na području nuklearne fizike i kemije – nobelovac Otto Hahn – rođen je osmog ožujka 1879. godine u Frankfurtu na Majni. Može ga se smatrati jednim od očeva atomske bombe, jer je Hahn zapravo otkrio cijepanje atomskih jezgri. Otta Hahna Nijemci su u anketi 1999. godine izabrali za najvažnijeg njemačkog znanstvenika 20. stoljeća, uz Alberta Einsteina i Maxa Plancka.
Hahn je odrastao je u Frankfurtu, a školovao se za kemičara. Počeo raditi na poznatom Kaiser-Wilhelm institutu u Berlinu, jednoj od najuglednijih znanstvenih ustanova na svijetu (kasnije je taj institut preimenovan u današnje vrlo poznato ime Institut Max Planck). Ondje je Otto Hahn otkrio, zajedno sa svojim asistentima, cijepanje atomskih jezgri.
Tijekom Drugog svjetskog rata Otto Hahn radio je na cijepanju atoma urana u spomenutom Kaiser-Wilhelm institutu. Hitlerov Treći Reich imao je tzv. Uranprojekt (istraživanje primjene nuklearne tehnologije). Još tijekom rata (1944) Hahn je dobio Nobelovu nagradu za kemiju.
Nakon kraja rata saveznici su Hahna stavili u pritvor, kako bi doznali do kamo su Nijemci točno došli na polju istraživanja nuklearne bombe te njegovu ulogu u Trećem Reichu.
Hahn je zapravo bio protivnik primjene nuklearne energije u svrhu ubijanja. Isto tako, protivio se i nacistima. Kad je u savezničkom pritvoru saznao za eksploziju bombe nad Hirošimom, navodno je bio ogorčen i sebe je smatrao odgovornim radi otkrivanja cijepanja jezgri atoma, koje je dovelo do otkrića atomske bombe. Kasnije je pušten i oslobođen krivnje. Bio je dugo godina nakon rata predsjednik Instituta Max Planck.
