Širokoj je javnosti Viktor Kovačić poznat po njegovim zgradama u Zagrebu, poput monumentalne Palače Burze (danas zgrada Hrvatske narodne banke).
Slavni hrvatski arhitekt Viktor Kovačić, koga nazivaju i Ocem moderne hrvatske arhitekture, umro je 21. listopada 1924. godine. Širokoj javnosti njegov je rad poznat po zgradama u Zagrebu, poput monumentalne Palače Burze (danas zgrada Hrvatske narodne banke). Međutim, Kovačić je još značajniji po konceptualnom utjecaju kojeg je donio u Hrvatsku, a koji je kasnije dominirao hrvatskom modernom arhitekturom.
Kovačić je bio ruralnog porijekla. Rođen je 1874. godine u selu Ločendol blizu Rogaške Slatine. Školovao se u Grazu i Zagrebu, a važno je i njegovo razdoblje studiranja u Beču, koji je tada bio među kulturno najnaprednijim gradovima svijeta. Potrebno je istaknuti Kovačićevo prijateljstvo sa slavnim bečkim arhitektom Adolfom Loosom, koji je bio jedan od najznačajnijih začetnika moderne arhitekture u čitavom svijetu. Naime, Loosova je zamisao bila osloboditi arhitekturu od nepotrebnih dekoracija koje su do tada bile redovito prisutne na zgradama. Loos je poznat po svom predavanju Ornament i zločin, te po purističkom nastojanju da zgrade budu čistih linija, te da forma slijedi funkciju, a ne obratno.
Te moderne ideje u arhitekturi Viktor Kovačić je donio u Hrvatsku. Njegove izvedene stambene zgrade bile su novost po kvaliteti funkcionalnog rasporeda prostorija i po čistoći vanjskih oblika. Jedan od najvažnijih Kovačićevih izvedenih projekata svakako je crkva sv. Blaža uz današnji Prilaz Gjure Deželića u Zagrebu. Ta crkva nastala je pod utjecajem Kovačićevog boravka u Ravenni, gdje se upoznao s ranosrednjovjekovnom arhitekturom. Crkva sv. Blaža izvana je lišena suvišnih dekoracija, a iznutra impresionira njena velika armiranobetonska kupola, prva takve vrste na području Hrvatske. Postoji priča da su se ljudi u doba gradnje te crkve bojali da će se kupola srušiti čim se skine drvena obloga i skela koja ju je podupirala. Radnici su navodno odbili skinuti skelu, bojeći se da se kupola ne sruši na njih. Tada je Kovačić navodno uzeo stolac i sjeo pod središte kupole. Zatim je naredio radnicima da uklone podupirače. Kovačić je zatim ostao sjediti pod kupolom cijele noći, zbog čaga su mnogi znatiželjni građani probdjeli noć kraj crkve, očekujući što će se zbiti. Kupola je doista izdržala i stoji sve do danas, već stotinjak godina.
Viktor Kovačić umro je u Zagrebu u dobi od svega 50 godina. Kao uspomena na njega ostao nam je njegov stan u Masarykovoj ulici 21, koji je on donirao gradu Zagrebu. Taj stan danas se može posjetiti jer funkcionira kao dio Muzeja grada Zagreba pod nazivom Zbirka – stan arhitekta Viktora Kovačića.
