Na današnji dan

Olof Palme – najpoznatiji švedski socijaldemokrat (1927.)

Jedan od najpoznatijih socijaldemokratskih političara hladnoratovskog razdoblja i najpoznatiji švedski političar 20. stoljeća Olof Palme rođen je 30. siječnja 1927. godine. Palme je bio i ostao vrlo polarizirajuća figura i na švedskoj i na međunarodnoj političkoj sceni.

Palme je rođen u Stockholmu u bogatoj poduzetničkoj luteranskoj obitelji. Otac mu je bio Nizozemac po podrijetlu, a majka baltička Nijemica. Studirao u Kenyon Collegeu u američkoj saveznoj državi Ohio, te diplomirao pravo na Sveučilištu u Stockholmu 1951. godine. Potaknut bijedom, rasnom diskriminacijom i ekonomskom nejednakošću koju je vidio tijekom svojih putovanja po Istočnoj Europi, Aziji (Indija, Šri Lanka, Burma, Tajland, Singapur, Indonezija i Japan) i SAD-u, Palme je postao aktivan član švedskih socijaldemokrata, a 1958. zastupnik u švedskom parlamentu. Tijekom 60-ih obnašao je nekoliko ministarskih funkcija, da bi 1969. godine postao premijerom.

Palme je bio zastupnik politike pacifizma i vatreni kritičar američke intervencije u Vijetnamu, te je u svojoj zemlji nudio utočište dezerterima iz oružanih snaga SAD-a. To je dovelo do zaoštravanja odnosa između SAD-a i Švedske. Palme je bio čvrst pobornik politike neutralnosti prema obje supersile u Hladnom ratu te podupirao razne nacionalne pokrete i dekolonizaciju u zemljama tzv. Trećeg svijeta. Bio je i strastven kritičar politike apartheida u Južnoafričkoj Republici. Ipak, njegovi su se stavovi često pokazali kontroverznim jer je podupirao i vlade država koje su bile odgovorne za teške povrede ljudskih prava. Njegova ekonomska politika mnogo je pomogla djeci i siromašnijim slojevima, ali je isto tako dovela do toga da je Švedska postala zemlja s najvećom stopom poreza u čitavom zapadnom svijetu te na Palmea navukla ljutnju mnogih poduzetnika. Palme se posebno zalagao za borbu za smanjenje nezaposlenosti.

Iako su socijaldemokrati izgubili na izborima 1976. godine, Palme je ostao politički aktivan. Između ostalog, bio je predsjednik Nezavisne komisije za razoružanje u Ženevi, te radio kao posebni poslanik za posredovanje u Iračko-iranskom ratu. Godine 1982. ponovno je postao predsjednik vlade te pokušao uvesti nove socijalističke reforme u švedsku ekonomiju. Godine 1986. ubio ga je nepoznati atentator. Bio je to prvi atentat na švedskog državnika nakon 18. stoljeća (kada je izvršen atentat na kralja Gustava III).


Komentari