Na Malti se u današnje vrijeme vozi lijevom stranom ceste, što je ostatak britanskog kolonijalnog nasljeđa (u Europi se lijevom stranom osim na Malti i u Velikoj Britaniji vozi još samo na Cipru i u Irskoj).
Dana 21. rujna 1964. godine nezavisnost je dobila Malta, otočna država u Sredozemnom moru. Danas je to jedna od najmanjih svjetskih država, površine 316 četvornih kilometara (31.600 hektara). Prije stjecanja nezavisnosti Malta je bila britanska krunska kolonija, čiji je posljednji generalni guverner bio Maurice Henry Dorman.
Tijekom prvih deset godina svoje nezavisnosti (od 1964. do 1974. godine) bila je Malta i dalje monarhija s britanskom kraljicom Elizabetom II. na položaju svoga šefa države. Ipak, 1974. godine stvorena je Republika Malta, za čijeg je prvog predsjednika izabran Sir Anthony Joseph Mamo (on je prethodno bio generalni guverner koji je vladao u ime spomenute britanske kraljice). Zanimljivo je da se na Malti danas vozi lijevom stranom ceste, što je ostatak britanskog kolonijalnog nasljeđa (u Europi se lijevom stranom osim na Malti i u Velikoj Britaniji vozi još samo na Cipru i u Irskoj).
Svake se godine 21. rujna na Malti slavi Dan nezavisnosti (na malteškom jeziku zvan Jum l-Indipendenza), u spomen na proglašenje njenog spomenutog odvajanja od Velike Britanije. Nacionalnom pasminom pasa na Malti smatra se faraonskog psa (malteško je ime za tu pasminu Kelb tal-Fenek), koji je ondje nekoć korišten za lov na zečeve. Unatoč imenu te pasmine, genetskom je analizom ustanovljeno da nemaju izravne veze s psima iz Egipta.
