Alžir je sa svojom površinom od 2.381.741 četvornih kilometara tek nešto manji od Argentine i Kazahstana, a ujedno je i najveća država u arapskom svijetu.
Dana 5. srpnja 1962. godine nezavisnost je postigao Alžir, velika afrička zemlja koja je do tada bila u sastavu Francuske. Za razliku od mnogih drugih afričkih zemalja Alžir je bio specifičan po tome što tijekom razmjerno dugog vremena nije bio francuska kolonija, nego integralni dio Francuske, podijeljen u departmane poput europskog dijela te države. Stanovnici rođeni u Alžiru smatrani su francuskim državljanima, što im je donosilo znatna prava. Danas je Alžir sa svojom površinom od 2.381.741 četvornih kilometara najveća država u Africi te jedna od najvećih na svijetu. Naime, Alžir je svojom površinom tek nešto manji od Argentine i Kazahstana, a ujedno je i najveća država u arapskom svijetu (veći je i od Saudijske Arabije). S više od 40.000.000 stanovnika i razmjerno visokim BDP-om po glavi stanovnika, Alžir predstavlja regionalnu silu.
Gospodarstvo Alžira uvelike je pokretano naftom i prirodnim plinom, čime ta država obiluje. Alžir je od 1969. godine država članica OPEC-a, Organizacije zemalja izvoznica nafte, a ujedno je i površinom najveća država u toj organizaciji. Premda francuski jezik nema službeni status u Alžiru, koristi ga velik dio stanovništva, zbog čega je Alžir druga država na svijetu po broju govornika tog jezika (iza Francuske). Prvi alžirski predsjednik bio je Ahmed Ben Bella, a na tu je funkciju izabran 1963. godine. Zanimljivo je da je Ben Bella svojedobno bio čak i nogometaš francuskog kluba Olympique iz Marseillea. Godine 1999. započela je u Alžiru dugogodišnja vladavina predsjednika Abdelaziza Bouteflike, koji je i danas na vlasti u toj državi.
