Na današnji dan 1933. u američkom je Kongresu izglasan zakon imena Emergency Banking Relief Act (hrv. Zakon o hitnoj bankarskoj pomoći). Radilo se o akciji američkog predsjednika Franklina Delana Roosevelta u sklopu tzv. New Deala s ciljem savladavanja Velike gospodarske krize. Ta je kriza započela još 1929., a nazivaju je i Velika depresija.
Franklin Delano Roosevelt prisegnuo je na dužnost predsjednika SAD-a samo pet dana ranije. Upravo u to doba SAD je prolazio kroz najgore razdoblje Velike depresije, što je ujedno bilo u gospodarskom smislu vjerojatno i najgore razdoblje u čitavoj dotadašnjoj povijesti SAD-a. Oko četvrtine radnika bilo je nezaposleno, a industrijska proizvodnja spala je na ispod polovine one iz 1929. godine.
Već u prvih 100 dana svog mandata predsjednik Roosevelt dao je Kongresu na potpisivanje rekordan broj novih zakona, s ciljem olakšanja situacije u državi. Gospodarstvo je počelo rasti, pa se već tijekom 1933. godine vidio napredak. Zakon o hitnoj bankarskoj pomoći imao je smisao ukloniti paniku koja se prethodno javila u bankarskom sektoru, u skladu s onime što je Roosevelt izrekao na inauguraciji: “jedina stvar koje se moramo bojati strah je sam”.
Srž cjelokupnog New Deala bila je intervencija države u ekonomskom sustavu zemlje tako da bi se uspjelo pokrenuti kotače tržišne ekonomije. Intervencija je bila na mnogim razinama: kroz direktnu stimulaciju – izdavanjem povoljnih kredita, usvajanjem novih zakona, otvaranjem javnih radova i raznim drugim reformama. New Deal bio je prekinut početkom Drugog svjetskog rata no pojedine reforme su bile dalekosežne za američko društvo kao priznanje rada sindikata te uvođenje starosnog i invalidskog osiguranja.
piše: Dražen Krajcar
